 |
|||||
|
NORMAN HAMMOND, PROFESOR ARHEOLOGIJE NA SVEUČILIŠTU U BOSTONU Istra ima veliki arheološki potencijal Arheološka nalazišta u Istri dobro su poznata u Engleskoj. Jedan od mojih kolega sa Sveučilišta Cambridge, profesor Preston Miracle, već godinama radi u Istri proučavajući najranija paleolitska nalazišta u blizini Učke
Razgovarala Patricija SOFTIĆ Norman Hammond dobro je poznat i ugledan britanski arheolog, čiji su glavni interesi uspon i pad velikih civilizacija, te povijest arheologije. Od 1968. godine intenzivno proučava naseobine Maya, a veliki autoritet na tom području postao je zahvaljujući važnim i velikim otkrićima do kojih je došao na mnogim nalazištima. Svoje spoznaje iz 35-godišnjeg rada objavio je u nekoliko knjiga i u stručnim časopisima. Osim toga, Hammond je redoviti profesor arheologije na Sveučilištu u Bostonu i gostujući profesor na drugim poznatim sveučilištima, te već dugi niz godina radi i kao novinar dopisnik »Timesa«, a surađuje i u časopisima »National Geographic«, »Archaeology«. Ove nam se subote pružila jedinstvena prilika razgovarati s prof. Hammondom koji je na jedan dan posjetio Pulu i razgledao njene kulturno-povijesne spomenike, nalazišta u Medulinu i Nezakcij, o čemu će i pisati za »Times«. - Jako mi je drago što sam danas u Puli, iako nažalost ostajem samo jedan dan. Za vrijeme postdiplomskog studija saznao sam za vrijedna prapovijesna nalazišta na području Istre i oduvijek sam ih imao želju posjetiti. Ali u Hrvatskoj nisam prvi put. Prije četiri godine imao sam čast pomoći profesoru Emiliju Marinu u vraćanju glave statue carice Livije, pronađene u Naroni, iz Oxforda u Hrvatsku, nakon što je pronađeno i pripadajuće tijelo prije nekoliko godina. Tu statuu možete vidjeti na poštanskoj marki od 10 kuna. Statua je već prikazana u Barceloni i Vatikanu, a sada se može vidjeti na izložbi u Gliptoteci u Zagrebu, objasnio je prof. Hammond. - Koliko su arheološka nalazišta u Istri poznata i atraktivna vašim kolegama u Engleskoj? - Arheološka nalazišta u Istri su nam dobro poznata. Jedan od mojih kolega sa Sveučilišta Cambridge, profesor Preston Miracle, već godinama radi u Istri proučavajući najranija paleolitska nalazišta u blizini Učke. Na području Istre nalazi se dosta pećina koje je potrebno proučiti, a pokušavamo naći nešto što je staro barem koliko i Krapinska pećina ili starije. Istra ima veliki arheološki potencijal, a djelomično smo ga upoznali zahvaljujući radu prof. Prestona, radovima hrvatskih arheologa prevedenih na engleski jezik i istraživanjima talijanskih arheologa koji su proučavali rimska nalazišta. Profesor Hammond je za vrijeme svog boravka u Puli razgledao Augustov hram, Arenu, trenutna nalazišta i izložbene primjerke u Arheološkom muzeju, koji su ga veoma zainteresirali. Također je posjetio Nezakcij i nalazišta u Medulinu, a iako je njegov posjet bio kratak, objasnio je da su impresije i sve viđeno dovoljan materijal za tekst o Puli koji će napisati za londonski »Times«.
- Budući da ste poznati po svom istraživačkom radu na nalazištima civilizacije Maya, možete li nam reći do kojih ste otkrića na tom polju došli u posljednje vrijeme? - Maye proučavam već 35 godina i završavam dva vrlo važna projekta. Vjerojatno znate da su Maye živjele u Meksiku, Guatemali i Belizeu od otprilike razdoblja Krista do 10. stoljeća naše ere. Jedan moj projekt u Belizeu proučava najranije selo Maya ikad pronađeno, otprilike iz 1200. godine prije Krista, tako da tu proučavam kako je civilizacija zapravo započela. Drugi projekt bavi se proučavanjem velikog grada zvanog La Milpa, gdje pokušavam otkriti zašto je i kako civilizacija Maya završila. Upravo na tom nalazištu prije 10 godina smo pronašli dobro očuvanu grobnicu njihovog kralja. U Belizeu smo, pak, pronašli primitivnu saunu koja potječe iz 900. godine prije Krista, dakle 400 godina prije prvih javnih kupatila u Grčkoj. - O razlozima propasti civilizacije Maya postoje različite teorije. Jeste li Vi došli do svoje teorije? - Naravno, i smatram da je ona najvjerojatnija. Mogu vam reći da ne postoji jednostavno objašnjenje za njihov kraj, već da moramo uzeti u obzir više faktora. To bi bila kombinacija prevelikog broja ljudi u gradovima koji postaju sve veći te to zahtijeva kompleksniji ustroj vlade i kompleksniju metodu uzgoja i distribucije hrane. U isto vrijeme se gradovi počinju međusobno boriti zbog nedostatka resursa, stoga je moja teorija da se postojeći sistem vlade nije uspio snaći s porastom stanovništva i kompleksnošću situacije. Zbog toga su se ljudi počeli naseljavati izvan gradova i postupno su se prestale graditi monumentalne građevine, a ljudi su se organizirali na nižoj razini. Sve je to dovelo do kraja jedne tako velike i značajne civilizacije kao što su bili Maye, koji nam još puno toga tek trebaju otkriti o sebi i svom načinu života. - Napisali ste i jedan rad o kulturno-arheološkim vrijednostima u Afganistanu, gdje ste također radili neko vrijeme. Što mislite o pljačkama nacionalnih muzeja u Kabulu i Bagdadu? - Moram reći da se ipak radi o različitim situacijama. Izgleda da su djelatnici muzeja u Kabulu uspjeli spremiti većinu važnih materijala i izložaka na sigurno mjesto, ali radi se samo o materijalima koje su mogli prenijeti. Koliko znamo, oni su spašeni, a to možemo najviše zahvaliti djelatnicima. Nažalost, uništeni su veliki kameni objekti koji nisu mogli biti preneseni. Što se pak Iraka tiče, problem je što Amerikancima nije bila važna vrijednost muzejskih primjeraka, nisu zaštitili muzej iako im je jasno rečeno koliko je važan, a kao rezultat toga mnogo je jedinstvenih primjeraka ukradeno. Osim toga, Amerikanci nisu marili niti za druga vrijedna nalazišta u Iraku i nisu se pobrinuli za njihovu sigurnost. Zbog toga je danas u Iraku situacija, i s arheološkog stajališta, jako loša. -Nadam se da ćete nas ponovno posjetiti, ali na duže vrijeme. - Bilo bi mi veliko zadovoljstvo i potrudit ću se da ponovno dođem kako bih posjetio Brijune i ostala značajna mjesta. |
|||||
|
|||||
|
|
|||||
