Hillforts - Castellieri - Gradine
Archeology


OPĆINA KANFANAR TRAŽI SPAS ZA TUMULUS NA MAKLAVUNU

Kamenolom ugrožava istarski Stonehenge

[Izvor: © Glas Istre, 1.08.2005.]

Koncesionar kamenoloma još nije prešao dozvoljene točke eksploatacije, ali je strojevima prolazio preko tumulusa, koji je na samo sedam metara od litice. Uz to, eksploatacija nije izvedena prema rudarskom projektu - kaskadno, već okomito te je stvoren bezdan od 30 metara. Općina stoga traži poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite tumulusa zbog opasnosti urušavanja tla i pada posjetitelja koji obilaze vrijedan arheološki i astronomski lokalitet

Piše Aldo POKRAJAC

KANFANAR - Kamenolom Maklavun kod Sošića, uz cestu Kanfanar – Rovinj, sve je više u žiži zanimanja javnosti. Razlog je njegovo približavanje tumulusu na vrhu brda koje su arheolozi uvrstili među najznačajnije nalaze iz antičkog doba ne samo u Istri, već na sjevernom Jadranu. Ostaci keramičkog posuđa i brončano šilo koji su ondje pronađeni smještaju grob u razdoblje od 1500. do 1200. godine prije Krista, u vrijeme kada su se takve kupolaste grobnice gradile u Grčkoj za istaknute porodice. Tumulus na Maklavunu i obližnja antička naselja prema moru - Šarižol, Monbrodo i posebno Monkodonja, koja neodoljivo podsjeća na znamenitu grčku Mikenu, ukazuju na živahnost dodira nekadašnjeg stanovništva duž jadranske obale.

Viši redovi očuvanih kružnih nizova kamena tog tumulusa pomalo su uvučeni prema središtu kruga do zatvaranja kupole. Ona se s vremenom urušila, a u središtu tumulusa ostalo je tek nekoliko blokova kamena koji su ju pokrivali. Budući da su u unutrašnjosti nađeni ostaci opljačkanog groba, nesumnjivo je i ovaj tumulus bio grobnica nekog od tadašnjih velmoža, koji je pokopan na Maklavunu da bi, prema predajama, i nakon smrti vladao okolnim krajem.

S Maklavuna puca veličanstven pogled prema moru i cijeloj zapadnoj istarskoj obali. Njegov značaj, položaj i oblik razlog su što su se za njega, uz vrijedne članove kanfanarske udruge Dvegrajci, koji volonterski rade na očuvanju znamenitosti ovog kraja, počeli zanimati i astronomi. Dvegrajci su s rovinjskim entuzijastom Borisom Vučkovićem Haberom, koji je proveo opširna mjerenja, utvrdili da je, s obzirom na oblik i izlaz prema zapadu, tumulus na Maklavunu vjerojatno prije grobnice bio i osmatračnica solsticija. U predantičko i antičko doba nije, naime, bilo kalendara, pa se zimski suncostaj, trenutak kada se dan prestaje kratiti i počinje nova sezona, promatrao s takvih primitivnih opservatorija. To je bio važan dan u poganskom vjerovanju jer je počinjalo buđenje prirode od koje su ljudi živjeli. Zimski suncostaj oduvijek se proslavljao, pa nije slučajno da je to vrijeme kada se slavi i Božić.

Osim arheologa zabrinuti i astronomi

Uz kanfanarske entuzijaste na Maklavun je došao i voditelj višnjanske zvjezdarnice Korado Korlević sa suradnicima. Višnjanska zvjezdarnica je preko svojih i astronomskih web stranica upozorila na devastaciju tumulusa. Korlević je pak za sljedećeg obilaska tumulusa sa svojim domaćinima, predsjednikom Antonom Medenom i članovima udruge Dvegrajci, ustvrdio da je preko zida nad bezdanom kamenoloma prešao građevinski stroj. Koncesionar kamenoloma Ivan Čekić branio se da radi u zadanim gabaritima i da na vrhu Maklavuna nije bio građevinski stroj, već je preko zida eventualno prošla bušilica koja se kreće gusjenicama.

Budući da se o Maklavunu povela web diskusija, u koju su se uključili i strani astronomi i arheolozi, čak i oni iz Engleske, ponosni na svoj megalitski opservatorij Stonehenge, tumulus iz Sošića našao se i u novinama i na televiziji. Rub kamenoloma je stigao na samo nekoliko metara od zaštićenog spomenika kulture, pa litica prijeti ne samo da će »progutati« nekog neopreznog posjetitelja, već i da će se srušiti. Za tumulus se pismom našem Ministarstvu kulture zauzeo i poznati profesor arheologije Guido Rasada s padovanskog sveučilišta, koje svake godine sudjeluje u istraživanjima Dvigrada.

Bezdan od tridesetak metara

Uslijedila su i brojna vijećnička pitanja na sjednicama kanfanarskog vijeća, temeljem kojih smo dobili uvid u opsežan predmet spora oko Maklavuna. Općina Kanfanar godinama pokušava spriječiti devastaciju tog arheološkog lokaliteta. Ivan Čekić je dozvolu za eksploataciju kamenoloma dobio 1998. godine. Još u veljači 2003., kada je kamenolom bio daleko od tumulusa, načelnik Anton Modesto je nakon prijave građana zatražio intervenciju Konzervatorskog odjela iz Pule. Nakon obilaska lokaliteta dogovoreno je da će Općina angažirati geodeta koji će označiti geodetske točke granice eksploatacije kamena na tom području. Budući da se radi o arheološkom spomeniku izuzetne vrijednosti, koncesionar je zamoljen na maksimalan oprez i osiguranje lokaliteta od realno mogućeg uništenja.

U Općini je međutim konstatirano da se koncesionar nije držao uputa. Maklavun se i dalje nemilice »rezao«, i to vertikalno, bez kosina i kaskada, kako je bilo naloženo, zbog čega prijeti urušavanje tumulusa i gotovo je onemogućena sanacija brda. Prema glavnom rudarskom projektu vidljivo je da se do sadašnje kote, sedam metara od tumulusa, trebalo doći uz nekoliko kosina i kaskada, koje bi sačuvale ostatak brda, a njihovim »peglanjem« dobila bi se nova kosina. Kopano je međutim gotovo okomito, tako da je pred tumulusom bezdan od tridesetak metara.

Općina traži učinkovitiju zaštitu tumulusa

Nakon što su astronomi alarmirali širu javnost, županu Jakovčiću se u lipnju obratio i pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka Robert Baćac, tražeći da se ispita devastacija Maklavuna, koji ima povijesno i turističko značenje. Županija je i službeno zatražila informacije od Općine Kanfanar pa je na teren izašla delegacija Ministarstva kulture, na čelu s glavnim konzervatorom za arheološku baštinu mr. Zoranom Wiegweghom. Vizualnom procjenom nisu ustanovljena oštećenja izvan markacija dozvoljene zone eksploatacije kamenoloma. Za razliku od posjetitelja i televizijske ekipe, konzervatori nisu vidjeli ni prolaz stroja preko jednog zida tumulusa. Na kraju svog nalaza komisija je utvrdila da se treba provjeriti jesu li završne kosine kamenoloma u skladu s rudarskim projektom.

Općina je sama u Uredu za gospodarstvo u Rovinju, gdje je Čekić dobio dozvolu za rad, provjeravala rudarski projekt kamenoloma. Prema njemu utvrđeno je da je predviđena kaskadna eksploatacija. Zanimljivo je da je rudarska inspekcija za posljednjeg pregleda Maklavuna 2005. godine utvrdila da se eksploatacija obavlja sukladno projektu. Nakon svih tih spoznaja načelnik Modesto u svom posljednjem pismu Državnom inspektoratu, Županiji istarskoj i doministru Baćcu izražava nezadovoljstvo Općine nalazom rudarske inspekcije, koja je učinila grubi previd ne vidjevši da je dozvoljeni način eksploatacije prema rudarskom projektu kaskadni, a ne gotovo vertikalni.

U pismu se navodi i da se kamenolom više ne može sanirati po rudarskom projektu te da postoji realna mogućnost erozije i oštećenja tumulusa. Istina, koncesionar nije prešao dozvoljene točke eksploatacije, ali je strojevima prolazio preko tumulusa, koji je na samo nekih sedam metara od litice. Općina stoga traži poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite tumulusa zbog opasnosti urušavanja tla i pada posjetitelja koji obilaze vrijedan arheološki i astronomski lokalitet.

Ivan Čekić: Nisam prešao zadane gabarite kamenoloma

Razgovarali smo i s koncesionarom kamenoloma u brdu Maklavun Ivanom Čekićem, koji tvrdi da nije prešao gabarite koji su mu zadani pri dobivanju dozvole za rad.

- Prema uputama komisije Ministarstva kulture izradio sam novi geodetski elaborat koji je pokazao ne samo da nisam prešao granične točke iz dozvole za eksploataciju kamenoloma, već se još za tri metra mogu približiti tumulusu. Ljudi koji su ovog ljeta obilazili Maklavun i digli graju nisu proveli mjerenja, a zamijenili su i dva reda zidova, od kojih je vanjski podignut naknadno kao nasip, pa su me nepravedno optužili. Stoga sam po nalogu komisije zacementirao markirne točke, tako da se sada može vidjeti do kuda je dozvoljen iskop.

Dobio sam novi nalaz državnog rudarskog inspektora koji je 19. srpnja bio na Maklavunu. I taj je nalaz potvrdio da nisam prešao zadane gabarite. U rješenju stoji da nisam došao do granice, da je nagib ukopa dozvoljenih 60 stupnjeva pa mogu izvesti još jednu kaskadu. Naloženo mi je da na istočnoj fronti nakon toga porušim rubove litice i uz markirne točke stavim zaštitnu ogradu, za što sam dobio rok od tri mjeseca. Odgovorno tvrdim da u tom pravcu više neću kopati. Zaustavit ću radove i na lijevoj strani kamenoloma, gdje bih mogao kopati još oko pet metara, a usredotočit ću se na desnu stranu. Budući da se ubuduće mislim baviti proizvodnjom betonskih prefabrikata, upotrebljavat ću manje količine sirovine pa više neće biti ni većih miniranja, rekao nam je jučer Čekić.


Main Menu


Created: Monday, August 01, 2011; Last Updated: Wednesday, 11 February 2015
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA