Hillforts - Castellieri - Gradine
Archeology


Maklavunski tumul pred 30-metarskim bezdanom kamenoloma snimljen prije dvije godine

MAKLAVUN NAGRIZA KAMENOLOM I GUŠI SMEĆE

Hoće li se spasiti hrvatski Stonehenge

[Izvor: © Glas Istre, Ponedjeljak, 12. ožujka 2007 - http://www.glasistre.hr/?ac8fa6b37e81485f40346a7dc7a7a2ea,TS,2111,,12491,16364,159820,0]

Tumul na Maklavunu smatra se najznačajnijim arheološkim spomenikom iz brončanog doba na ovom području, pa su se za njegovo spašavanje zauzeli ne samo naši, već i strani znanstvenici

KANFANAR - Vijećnik Gaetano Košara je na sjednici Općinskog vijeća Kanfanara ponovno potegnuo pitanje brda Maklavun, koje se nalazi uz cestu Rovinj – Kanfanar, na pola puta između Putini i Brajkovići. Zatražio je da Općina uvede komunalno redarstvo kako bi se stalo na put ilegalnom uzurpiranju općinskog zemljišta, posebno za odlaganje automobilskih olupina i ostalog otpada. Posebno je spomenuo veliki deponij na zapadnoj padini Maklavuna, zatraživši hitnu sanaciju. Košara je napomenuo da se na toj padini gradi novo stambeno naselje, pa je krajnje vrijeme da se razmisli o trajnom rješavanju ovog ekološkog problema.

Načelnik Anton Medesto je obrazložio da je komunalno redarstvo preskup način rješavanja komunalnih problema. Postoji inicijativa da se to tijelo, koje bi trebalo zaposliti barem jednog redara, što je (pre)skupa solucija, osnuje za nekoliko susjednih općina, koje bi ga zajednički plaćale. Modesto je podsjetio da je Općina svojim prostornim planom odredila prostor u uvali kraj Maklavuna, u koji će se zbrinuti građevinski otpad iz naselja Kontrade. Prostor međutim treba otkupiti, za što trenutno uz brojne hitnije probleme nema novca. Općine će stoga opet postaviti fizičke prepreke da se ne može ulaziti na ilegalan otpad na Maklavunu, koje su više puta uništene. Modesto je podsjetio Košaru da je bio blagonaklon kada se raspravljalo o ograničenju rada za kamenolom, koji i dalje nagriza Maklavun s ostale tri strane, a to je veći problem od deponija, koji će se lakše sanirati.

Tumulus na Maklavunu

Kamenolom prijeti iznimno vrijednom tumulu

Iz razgovora s načelnikom doznajemo da koncesionaru kamenoloma Maklavun, koji je zaokružio poznati i vrijedni tumul iz brončanog doba, zbog čega stižu protesti ne samo građana i članova kanfanarske udruge za promicanje zavičaja Dvegrajci, već i brojnih znanstvenih organizacija, uskoro istječe koncesija. Nakon toga trebala bi se obaviti sanacija, kako se ne bi urušio ostatak brda na kojem se nalazi kupolasta grobnica. Dok se s konzervatorima Općina dogovara kako će izvesti sanaciju, jer se postolje tumula već počelo odvaljivati, koncesionar traži mogućnosti nastavka rada i ukopavanja uz brdo, čime bi se ugrozio ne samo arheološki nalaz već i čitav okoliš i vrijedna kamena cisterna, koju su svojedobno gradili stanovnici Kontrade kako bi sakupljali kišnicu.

Tumul na Maklavunu smatra se najznačajnijim arheološkim spomenikom iz brončanog doba, pa su se za njegovo spašavanje zauzeli i naši i strani arheolozi. O tome su objavljeni članci na Wikipediji i na poznatom engleskom portalu o arheologiji The Megalitic Portal. Prvi je tumul istraživao Boris Bačić, a novija arheološka istraživanja ukazuju da je riječ o prvoj kupolastoj grobnici mikenskog tipa na ovom području. Takve su grobnice građene samo u Grčkoj za smještaj posmrtnih ostataka tada najvažnijih čelnika.

Grob u tumulu na Maklavunu pokraden je prije prvih istraživanja, no brojni nalazi i sačuvani blokovi grobne kupole ukazuju da je tu bila pokopana vodeća osoba iz 1500. do 1200. godine prije Krista. Mjesto na kojem je pokopan, s kojeg puca pogled na okolno područje, sve do mora, i spomenik koji je podignut iznad njegovog groba, svjedoči da su ga suvremenici željeli učiniti besmrtnim.

Kamenolom Maklavun zaokružio je tumul iz brončanog doba

Prvi solarni opservatorij na tlu Hrvatske

Iznimnost tumula na Maklavunu potvrđena je i najnovijim istraživanjima astronoma. Oni su po njegovom smještaju i načinu gradnje utvrdili da je riječ o prvom solarnom opservatoriju na tlu Hrvatske, zbog čega je u znanstvenim krugovima, po čuvenom engleskom uzoru, dobio naziv »hrvatski Stonehenge«. Astronomi su naime otkrili da je ulazni hodnik u grobnici položen točno u pravcu zimskog solsticija. U predantičko i antičko doba nije bilo kalendara, pa se zimski suncostaj, trenutak kada se dan prestaje skraćivati i počinje nova sezona, promatrao s takvih primitivnih opservatorija. To je bio važan dan u ondašnjem vjerovanju, jer je njime počinjalo buđenje prirode, od koje su ljudi živjeli.

To je bio dodatan razlog da se pokrenu akcije za spas Maklavuna. O njemu su se posljednjih godina raspisale ne samo novine, već i znanstveni forumi u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je postignuto samo to da je tumul, kojem se kamenolom približio na pet, šest metara, ogradio, jer su prilikom miniranja strojevi za bušenje prelazili preko njegovih rubova. Modesto podsjeća da je radi zaštite tumula iskop po rudarskom projektu trebao biti obavljen kaskadno, ali je okomit, pa se s njega već lome stijene, koje će biti teško učvrstiti. Ako koncesionar dobije dozvolu za daljnje ukopavanje, koju traži, upitan je opstanak tumula, koji bi po mišljenju arheologa i astronoma trebao uz znanstveni dobiti i prvorazredni turistički značaj.

Načelnik Anton Modesto

Vijećnik Gaetano Košara

Na forumima koji se mogu pratiti na internetu znanstvenici se pitaju može li si Hrvatska dozvoliti da gotovo četiri milenija staroj građevini prijeti nestanak. Podsjećaju da si to nisu dozvolili ni naši preci, iako su im životni uvjeti bili kudikamo gori nego što su danas. Za graditelje tumula, prije više od tri i pol milenija, on je predstavljao nešto božansko, vrlo važno i značajno zbog čega su se i upustili u njegovu gradnju. Zahvaljujući njima Hrvatska ima rijetku povijesnu ostavštinu koju su prepoznali i ljudi iz ostalog svijeta, stavivši je uz bok legendarnom Stonehengeu u Engleskoj. Po onome što je do sada učinjeno za njegov spas, za nas je Maklavun tek hrpa kamenja koji treba pretvoriti u pijesak, od kojeg na kraju i nema neke veće koristi.


Main Menu


Created: Monday, March 12, 2007; Last Updated: Wednesday, 11 February 2015
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA