Hillforts - Castellieri - Gradine
Archeology


Zračna snimka Maklavuna i kamenoloma  koji prijeti njegovim (...)
Zračna snimka Maklavuna i kamenoloma koji prijeti njegovim potpunim uništenjem 8. ožujka 2006._ (foto: Igor Karasi, izvor: wikipedia.org)

Drevnom istarskom tumulu i prvom solarnom opservatoriju u Hrvatskoj (još) prijeti uništenje

Prapovijesni Maklavun - hrvatski Newgrange

[Izvor: © Kameleon, April 1, 2008 - http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/925/.]

Tumul na Maklavunu se smatra jednim od najznačajnijih arheoloških spomenika iz brončanog doba u Istri, a po svemu sudeći i prvim poznatim prapovijesnim "astronomskim" solarnim opservatorijem u Hrvatskoj. Unatoč tomu, prijeti mu uništenje od kamenoloma koji mu se primakao na samo nekoliko metara...

... a na padinama brda se nalazi i divlje odlagalište automobilskih olupina i raznog drugog otpada. Maklavun se nalazi uz cestu Rovinj – Kanfanar, na pola puta između naselja Putini i Brajkovići.

Maklavun je bio grobni humak (tumul) s ulaznim hodnikom (dromos) (...)
Maklavun je bio grobni humak (tumul) s ulaznim hodnikom (dromos) te grobnom nišom (tholos) nalik, primjerice, sličnim građevinama iz antičke Mikene u Grčkoj_ (foto: Igor Karasi, izvor: astronomija.co.yu)

"Jeste li čuli za tumul na Maklavunu? Ako niste, to ne znači da on ne postoji. Riječ je o prapovijesnom arheološkom lokalitetu starom između 3500 i 4000 godina. Wikipedia kaže slijedeće: "Maklavun, brdo i istoimeni tumul iz brončanog doba smješten blizu sela Sošići kraj Rovinja. Prema načinu zgrčenog ukopa, pronađenoj keramici i brončanoj oštrici radi se o građevini staroj oko 4.000 godina.

Grobnica iz 2. tisućljeća prije nove ere

Iznimnost ovog tumula je prisutnost ulaznog hodnika (dromosa) te pogrebna komora (tholos). Kako orijentacija ulaznog dromosa gleda na zimski solsticij, postoje snažne indikacije da se radi o prvom takvom poznatom solarnom opservatoriju na tlu Hrvatske. Astroarheološka istraživanja da se ispita ta hipoteza su u tijeku..."."

Tako počinje članak "Spasimo povijest od neukih ljudi!", koji je na web-stranici Zvjezdarnica objavio Danijel Reponj 13. ožujka 2006., u vrijeme kada su strojevi obližnjeg kamenoloma izjeli kamenu utrobu brda Maklavun tik do kružnih zidina istoimenog tumula, zaprijetivši njegovim potpunim uništenjem. Dalje u istom članku se ističe:

"... riječ je o jednom od najznačajnijih nalaza iz antičkog doba, ne samo u Istri već i na sjevernom Jadranu. Arheološki ostaci koji su tamo pronađeni smještaju taj grob u vrijeme od oko 1500 do 1200 godina prije Krista. Viši redovi očuvanih kružnih nizova kamena tog tumula pomalo su uvučeni prema središtu kruga do zatvaranja kupole. Ona se s vremenom urušila, a u središtu tumula ostalo je tek nekoliko blokova kamena koji su je pokrivali. S obzirom na oblik i izlaz prema zapadu, tumul na Maklavunu je vjerojatno prije grobnice bio i osmatračnica solsticija. U predantičko i antičko doba nije bilo kalendara, pa se zimski suncostaj, trenutak kada se dan prestaje skraćivati i počinje nova sezona, promatrao s takvih primitivnih opservatorija. To je bio važan dan u ondašnjem vjerovanju jer je počinjalo buđenje prirode od koje su ljudi živjeli.

Ostaci prapovijesnog spomenika između istarskih naselja Putini i (...)
Ostaci prapovijesnog spomenika između istarskih naselja Putini i Brajkovići prije nego li je u blizini otvoren kamenolom. Na snimci se lijepo nazire kameni prsten s ulaznim dromosom koji je okrenut u pravcu zalaska Sunca za zimskog solsticija._ (izvor: wikipedia.org)

Uz bok legendarnom Stonehengeu

U posljednje vrijeme diglo se puno prašine oko njega, kako slikovito rečeno, tako i doslovno. Naime ovoj, gotovo četiri milenija staroj građevini, prijeti potpuni nestanak, odlazak u zaborav. Možemo li si mi takav luksuz dozvoliti? Izgleda da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj je takvo nešto, sasvim realna mogućnost. Interesantno je da naši preci nisu niti pokušavali učiniti nešto slično. Pa ako ga nisu obnavljali, nisu niti pokušavali zatrti mu trag. U današnje vrijeme, 21. stoljeća, koristimo se moćnim strojevima za razbijanje kamena. Konkretno, riječ je o kamenolomu Maklavun kod Sošića, uz cestu Kanfanar – Rovinj. Njegovi strojevi su došli u neposrednu blizinu tumula i zaprijetili mu odlaskom u zaborav. No, strojevi ne rade sami, njima upravljaju ljudi. Njima pak, drugi ljudi. Bilo kako bilo, izgleda da niti jedni niti drugi ne znaju što čine, a to ih naravno ne opravdava pred sudom povijesti. Za graditelje tumula, prije više od tri i pol milenija, on je predstavljao nešto božansko, vrlo važno i značajno zbog čega su se i upustili u njegovu izgradnju. Zahvaljujući njima Hrvatska ima rijetku povijesnu ostavštinu koju su prepoznali i ljudi iz ostalog svijeta. Čak je stavljaju uz bok legendarnom Stonehengeu u Engleskoj."

Vanjski dio prstena prapovijesnog megalita je uništen i ne može se (...)
Vanjski dio prstena prapovijesnog megalita je uništen i ne može se vratiti u prvobitno stanje. Kamenolom je izjeo brdo do dubine od 36 metara_ (foto: Glas Istre, izvor: zvjezdarnica.com

Pisac se nadalje s pravom pita kako je uopće bilo moguće u Hrvatskoj dozvoliti otvorenje kamenoloma u neposrednoj blizini tako važnog arheološkog nalazišta. Očito je da je za one koji su izdavali dozvole Maklavun "samo hrpa kamenja u kamenjaru i nikako im nije moguće objasniti i dokazati zašto su se brojni ljudi zabrinuli za tu "hrpetinu kamenja" koju bi oni tako rado pretvorili u građevinski materijal i strpali šaku novca u svoj džep...".

Voditelj zvjezdarnice u Višnjanu, Korado Korlević jedan je (...)
Voditelj zvjezdarnice u Višnjanu, Korado Korlević jedan je istraživača Maklavuna i najglasnijih zagovornika zaštite ovog prvorazrednog spomenika (foto: Anton Meden)
Astroarheološka istraživanja upućuju na prvi poznati solarni (...)
Astroarheološka istraživanja upućuju na prvi poznati solarni opservatorij u Hrvatskoj_ (foto: Korado Korlević, izvor: astronomija.co.yu)

Astronomi i arheolozi glasno za spas

Među prvima koji su javnost upozorili na sustavnu devastaciju toga arheološkog nalazišta bili su astronomi sa zvjezdarnice u Višnjanu (Znanstveno-edukacijski centar Višnjan) predvođeni Koradom Korlevićem. Apel za spas Maklavuna uputili su i ugledni znanstvenici iz Velike Britanije, Italije, Njemačke, Slovenije... (prilog uz peticiju i snimke - od kojih neke prenosimo - objavio je The Megalithic Portal [http://www.megalithic.co.uk]). Nakon obilaska s grupom učenika, kako je naglasio "kultno-astronomskog" lokaliteta Maklavun, Korlević je još 2005. ukazao da je "bager bušač, iz kamenoloma, prešao preko vanjskog zida oko tog tholosa te da je miniranje u blizini oštetilo unutarnji zid. Još nekoliko miniranja i prelaska bagera i te pretpovijesne zvjezdarnice više neće biti...". Unatoč toga, pustošenje se nastavilo. A u proljeće 2006. pisac spomenutog članka s portala Zvjezdarnica je zavapio:

"No, šteta koja je do sada učinjena je na žalost, nepopravljiva. Vanjski dio prstena megalita je uništen i ne može se vratiti u prvobitno stanje. I dok je naša svima poznata birokratska aparatura i dalje preeespora, kamenolom i dalje nesmetano radi i uništava ono što mu je "po slovu zakona" dozvoljeno. Zgražanje civiliziranoga svijeta i dalje raste, sa svih strana dolaze apeli da se to zaustavi, no očito je da ih (ne)odgovorni ne žele čuti i da je profit i bezobzirno bogaćenje pojedinca na prvome mjestu.

Nepoznavanje i podcjenjivanje povijesnog blaga koje baštinimo (...)
Nepoznavanje i podcjenjivanje povijesnog blaga koje baštinimo prijeti da u prah pretvori tisućljetnu ostavštinu predaka (foto: Glas Istre, izvor: zvjezdarnica.com)

Uništavanje spomenika je sramotno

Povijest im neće oprostiti. Obilježit će ih u očima naših potomaka kao ljude koji su bili bezobzirni prema našoj povijesti, kao ljude koji su uništili prošlost i osiromašili i unakazili budućnost tog dijela, ne samo Hrvatske već i Europe. To su ljudi koji nisu bili na satu kada se učilo o povijesti i vrednotama ljudske civilizacije! Pa onda barem ne dozvolimo da im se imena zaborave. Zabilježimo ih i recimo cijelome svijetu – to su ljudi koji su bezobzirno zgazili dio naše povijesti. Sram ih bilo! Lijepu su poruku poslali našoj budućnosti... Budemo li šutjeli, ponovit će to opet, samo ovaj puta negdje drugdje! Spasimo prošlost iz ralja kapitala!!!".

Prozvani u članku na vapaju se oglušili jer točno godinu dana kasnije, 12. ožujka 2007., Danijel Reponj se u Zvjezdarnici pita "Hoće li se spasiti hrvatski Stonehenge?", ponukan toga dana objavljenim napisom istog naslova u novinama "Glas Istre", u kojemu je, između ostaloga, istaknuto:

Boris Vučković Haber iz Rovinja prvi je iskazao mišljenje da je (...)
Boris Vučković Haber iz Rovinja prvi je iskazao mišljenje da je Maklavun promatračnica solsticija (foto: Anton Meden)
Apelu zvjezdarnice iz Višnjana za spasom Maklavuna su se odazvali (...)
Apelu zvjezdarnice iz Višnjana za spasom Maklavuna su se odazvali i engleski astronomi i arheolozi (foto: Anton Meden)
Maklavun neke istraživače neodoljivo podsjeća na slične mikenske (...)
Maklavun neke istraživače neodoljivo podsjeća na slične mikenske građevine (grobnice) (foto: Anton Meden)

"... koncesionaru kamenoloma Maklavun, koji je zaokružio poznati i vrijedni tumul iz brončanog doba, zbog čega stižu protesti ne samo građana i članova kanfanarske udruge za promicanje zavičaja Dvegrajci, već i brojnih znanstvenih organizacija, uskoro istječe koncesija. Nakon toga trebala bi se obaviti sanacija, kako se ne bi urušio ostatak brda na kojem se nalazi kupolasta grobnica. Dok se s konzervatorima Općina dogovara kako će izvesti sanaciju, jer se postolje tumula već počelo odvaljivati, koncesionar traži mogućnosti nastavka rada i ukopavanja uz brdo, čime bi se ugrozio ne samo arheološki nalaz već i čitav okoliš i vrijedna kamena cisterna, koju su svojedobno gradili stanovnici Kontrade kako bi sakupljali kišnicu.

Prvi je tumul istraživao Boris Bačić, a novija arheološka istraživanja ukazuju da je riječ o prvoj kupolastoj grobnici mikenskog tipa na ovom području. Takve su grobnice građene samo u Grčkoj za smještaj posmrtnih ostataka tada najvažnijih čelnika.

Grob u tumulu na Maklavunu pokraden je prije prvih istraživanja, no brojni nalazi i sačuvani blokovi grobne kupole ukazuju da je tu bila pokopana vodeća osoba iz 1500. do 1200. godine prije Krista. Mjesto na kojem je pokopan, s kojeg puca pogled na okolno područje, sve do mora, i spomenik koji je podignut iznad njegovog groba, svjedoči da su ga suvremenici željeli učiniti besmrtnim.

Prvi solarni opservatorij na tlu Hrvatske

Iznimnost tumula na Maklavunu potvrđena je i najnovijim istraživanjima astronoma. Oni su po njegovom smještaju i načinu gradnje utvrdili da je riječ o prvom solarnom opservatoriju na tlu Hrvatske, zbog čega je u znanstvenim krugovima, po čuvenom engleskom uzoru, dobio naziv "hrvatski Stonehenge". Astronomi su naime otkrili da je ulazni hodnik u grobnici položen točno u pravcu zimskog solsticija. U predantičko i antičko doba nije bilo kalendara, pa se zimski suncostaj, trenutak kada se dan prestaje skraćivati i počinje nova sezona, promatrao s takvih primitivnih opservatorija. To je bio važan dan u ondašnjem vjerovanju, jer je njime počinjalo buđenje prirode, od koje su ljudi živjeli.

Strojevi su još 2005. prešli preko vanjskog zida oko tog tholosa (...)
Strojevi su još 2005. prešli preko vanjskog zida oko tog tholosa (na snimci na vrhu brda), a miniranje u blizini oštetilo je unutarnji zid prapovijesnog obrednog spomenika i zvjezdarnice (izvor: zvjezdarnica.com)

To je bio dodatan razlog da se pokrenu akcije za spas Maklavuna. O njemu su se posljednjih godina raspisale ne samo novine, već i znanstveni forumi u Hrvatskoj i inozemstvu. Do sada je postignuto samo to da je tumul, kojem se kamenolom približio na pet, šest metara, ogradio, jer su prilikom miniranja strojevi za bušenje prelazili preko njegovih rubova. ... je radi zaštite tumula iskop po rudarskom projektu trebao biti obavljen kaskadno, ali je okomit, pa se s njega već lome stijene, koje će biti teško učvrstiti. Ako koncesionar dobije dozvolu za daljnje ukopavanje, koju traži, upitan je opstanak tumula, koji bi po mišljenju arheologa i astronoma trebao uz znanstveni dobiti i prvorazredni turistički značaj."

Uspomena na moralniju civilizaciju od današnje

Obzirom na iznesene činjenice, Danijel Reponj je pred godinu dana ustvrdio: "Strahota koja se i dalje nesmetano odvija pred očima domaće i svjetske javnosti, zgrozila je sve ljude koji znaju koliko vrijedi ostavština koju smo naslijedili iz brončanog doba, prva kupolasta grobnica mikenskog tipa na ovom području. Zgražaju se svi ljudi koji shvaćaju da se nepovratno uništava dio povijesti naše zemlje i da ćemo našim nasljednicima ostaviti samo hrpu kamenja, ili još gore, samo priču da je tu nekada bilo nešto što nas je povezivalo s civilizacijom koja je bila civiliziranija od ove u kojoj sada živimo. I dok se sav civilizirani svijet zgraža i trudi spriječiti katastrofu koja je na pomolu, (ne)odgovorni političari i lakomi koncesionar koji bezobzirno uništavaju tu "hrpu kamenja", trpaju ovako "zarađeni" novac u svoj gramzljivi džep svjesni da im nitko ništa neće i ne može! Pa je li tome doista tako, pitamo se?".

Prapovijesno arheološko nalazište iz brončanog doba, staro između (...)
Prapovijesno arheološko nalazište iz brončanog doba, staro između 3500 i 4000 godina, na istoimenom brdu nedaleko Rovinja_ foto: Alex Hunger, izvor: megalithic.co.uk)
Grob u tumulu opljačkan je prije prvih istraživanja, no brojni (...)
Grob u tumulu opljačkan je prije prvih istraživanja, no brojni arheološki nalazi i sačuvani blokovi grobne kupole ukazuju da je tu bila pokopana važna osoba iz 1500. do 1200. godine prije nove ere_ foto: Alex Hunger, izvor: megalithic.co.uk)

Zanimljiv prilog o Maklavunu objavila je 19. ožujka 2006. i Nataša Urošević u novini "Jutarnji list", pod naslovom "Tajna istarskog Stonehengea" [http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jutarnji/clanak/art-2006,3,18,tumulus_maklavun,17478.jl], iz kojeg izdvajamo neke ulomke:

"Dvegrajci su na Maklavun doveli i Rovinjca Borisa Vučkovića Habera, koji je postavio hipotezu da je impozantni tumulus, s ulazom okrenutim prema zapadu, zapravo bio promatračnica solsticija. Budući da u prapovijesti nije bilo kalendara, najvažniji godišnji ciklusi, poput zimskog suncostaja, kada se dan prestaje kratiti i počinje nova sezona, utvrđivali su se uz pomoć primitivnih opservatorija.

Prema poganskim vjerovanjima, na taj se dan budila priroda, što se proslavljalo ritualima. Funkcija istarskog Stonehengea bila je orijentacija u vremenu i prostoru, praćenje kozmičkih mijena, te određivanje početka i kraja godišnjih doba.

Grobnica je očito imala i kultno i astronomsko značenje, a pripadala je moćnom vraču ili cijenjenom velikodostojniku. To je hipoteza koju moramo dokazati, no za to nam nedostaje megalitsko kamenje koje je nestalo s istočne strane tijekom eksploatacije kamenoloma. Naime, pretpostavljamo da je oko grobnice postojao prsten megalita, poput onog na brdu Valmarin kraj Pule ili na nedavno otkrivenom malom sv. Anđelu kraj Poreča. Smatramo da smo na pragu velikog otkrića i da ćemo nakon interdisciplinarnog istraživanja i utvrđivanja točne starosti kamenih blokova u Istri imati prvorazrednu turističku atrakciju, u rangu slavnog Stonehengea - tvrdi Korado Korlević, voditelj višnjanske zvjezdarnice, koji s mladim astronomima iz cijeloga svijeta obilazi i istražuje istarske tumuluse.

Srodnost Istre i Mikene

Prva je istraživanja tajanstvenih megalitskih grobnica u Istri proveo poznati austrijski arheolog Antun Gnirs prije 100 godina, kad je na pulskoj periferiji otkrio tumuluse golemog promjera, s neobičnim grobnim nalazima. Pedesetih godina 20. stoljeća istraživanja je nastavio Boris Bačić, koji je prvi istražio i dokumentirao i tumulus na Maklavunu. Tijekom nedavnih istraživanja ilirskih gradina u Rovinjštini, arheolozi Bernhard Hänsel iz Berlina i Biba Teržan iz Ljubljane postavili su hipotezu o srodnosti drevne istarske i mikenske kulture. Naime, tumulus na Maklavunu i obližnjim gradinama, poput najistraženije Monkodonje, svjetske je istraživače neodoljivo podsjetio na slavno mikensko graditeljstvo.".

Bezobzirno uništavanje izuzetno vrijedne baštine prošlosti, ali i (...)
Bezobzirno uništavanje izuzetno vrijedne baštine prošlosti, ali i otimanje kulturne i duhovne budućnosti ne samo Istre i Hrvatske (foto: Anton Meden)

Među zaslužnima za pronošenje glasa o Maklavunu je i voditelj Društva za zaštitu kulturne baštine Dvegrajci iz Kanfanara (osnovano 1995., nazvano po ostacima obližnje gradine Dvigrad) i djelatnik Turističke zajednice općine Kanfanar Anton Meden, zaljubljenik u starine, koji je na Kanfaranštini (primjerice u blizini Korenića, te na brdu Križnjak) otkrio, uz prvih 15 tumulusa koje je popisao Bačić, zadnjih godina još 30-ak sličnih grobnica, što je dokumentirao brojnim snimkama.

O trenutnoj ugroženosti Maklavuna, Anton Meden je za Kameleon istaknuo: "Zaštita grobnice na vrhu brijega je zahtijevala da se padina iskopa izvede kaskadno uz nagib od 60°, no to uglavnom nije ispoštovano. No zato se kamenolom ukopao još 7 metara i sada je visina iskopa ukupno čak 36 metara. Ove godine kamenolomu istječe koncesija za rad i trebao bi se napokon zatvoriti. Postoji ipak opravdana bojazan da bi zbog prevelike strmine i dubine ukopa moglo vremenom doći do daljnjih urušavanja vrha brda, a time i spomenika na njemu. Rješenje za spas bi možda bilo nasipati iznova dio brda koji nedostaje. Prijetnja spomeniku je i smeće koje se navozi s druge strane brda. Društvo Dvegrajci uporno ustraje na traženju zaštite za Maklavun i njegovom korištenju u znanstvene i turističke svrhe."

Da je Maklavun sačuvan i obnovljen, kao što je slučaj s Newgrangom, (...)
Da je Maklavun sačuvan i obnovljen, kao što je slučaj s Newgrangom, vjerojatno bi uvelike sličio poznatom irskom prapovijesnom spomeniku (izvor: knowth.com)

Veze istarskih tumulusa i mikenskih utjecaja svakako su predmet daljnjih istraživanja, no činjenica je da su tumulusi i slične građevine razasuti širom Europe. Možda i najpoznatiji je Newgrange, irsko prapovijesno nalazište "sagrađeno oko 3200. p. n. e. prema najpouzdanijim radiokarbonskom datiranju... (najstariji dijelovi Stonehengea su sagrađeni otprilike kada i Newgrange)". Bio je zaboravljen preko 4.000 godina zbog odrona blata, sve dok nije otkriven u 17. stoljeću, da bi u novije vrijeme kasnije bio obnovljen i postao privlačnim odredištem brojnih posjetitelja iz čitavog svijeta. Newgrange je samo poznatiji, ali sigurno ne i važniji od, primjerice, Maklavuna u Istri, no upravo zahvaljujući razboritoj zaštiti i uređenju ima svjetlu budućnost, koja je kada je u pitanju "hrvatski Newgrange" posve neizvjesna...

* Uredništvo Kameleona zahvaljuje na pomoći u pripremi priloga koju su pružili Anton Meden, predsjednik Društva za zaštitu kulturne baštine Dvegrajci i urednik portala Zvjezdarnica Danijel Reponj.


Main Menu


Created: Friday, August 15, 2008; Last updated: Wednesday, February 11, 2015
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA