Lošinj (Lussino) Island

Archeology


Apoxyomenos, glava, zatečeno stanje prije konzervatorsko-restauratorskih radova.

Apoxyomenos - završni restauratorski radovi

Zagreb, Dom hrvatskih likovnih umjetnika, 25.-28. rujna 2003.

U antičkoj Grčkoj najpoznatija velika sportska natjecanja održavana su u panhelenskim svetištima - u Olimpiji, Delfima, Istmiji i u Nemeji. U čast pobjede u svetištima ili pak u rodnome mjestu pobjednika podizani su zavjetni kipovi s prikazima atleta.

Jedan od čestih motiva bio je i prikaz Apoxyomenosa, mladog pobjednika koji nakon završenog natjecanja strugaljkom skida sloj prašine i ulja kojim je bilo namazano njegovo nago tijelo.

Iako su sva poznata grčka svetišta i gradove krasile stotine kipova, danas je u svijetu sačuvana nekolicina velikih grčkih brončanih kipova. Naime, nakon rimske okupacije Grčke trgovina umjetninama doživjela je procvat. Kipovi su skidani s izvornih baza i prodavani kao luksuzna roba bogatim rimskim državljanima, da bi krasili javne prostore i zgrade, njihove kuće, vile i vrtove.

Apoxyomenos, tijelo, zatečeno stanje prije konzervatorsko-restauratorskih radova.

Na morskome dnu

Istočna obala Jadrana bila je u antičko doba frekventni plovni put, koji je jug Mediterana spajao sa sjevernim dijelom Jadrana, Istrom, sjevernom Italijom i Europom. O tome neposredno svjedoče brojni podmorski arheološki nalazi.

Brončana skulptura mladog atleta visine 192 cm pronađena je u podmorju otoka Lošinja nedaleko od otočića Vele Orjule, kao slučajni nalaz belgijskog turista Renea Woutersa.

Kip je izvađen na površinu 27. travnja 1999. na inicijativu i u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske u suradnji sa Specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Značajan doprinos uspjehu akcije uz financijsku potporu dali su Groupe de Recherche Archeologique Sous-Marine Post-Medievale iz Belgije i Oxford Maritime Ltd. iz Velike Britanije.

Iznimno zahtjevnu akciju vađenja s morskog dna i sustavno arheološko istraživanje nalazišta izveli su arheolozi ronioci Marijan Orlić, prof., dr. sc. Mario Jurišić i Jasen Mesić, prof., iz Odjela za arheologiju Ministarstva kulture Republike Hrvatske, i Smiljan Gluščević, prof., iz Arheološkog muzeja Zadar, njihovi suradnici, te ronioci Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Zatečeno stanje nalaza

Neposredno nakon vađenja kipa iz mora stručni tim arheologa i konzervatora-restauratora procijenio je zatečeno stanje kipa.

Izvođenje cjelovitih konzervatorsko-restauratorskih radova povjereno je Hrvatskom restauratorskom zavodu sa sjedištem u Zagrebu. Za voditelja konzervatorsko-restauratorskih radova izabran je talijanski restaurator Giuliano Tordi u suradnji s voditeljem Radionice za metal Hrvatskoga restauratorskog zavoda Antonijem Šerbetićem.

U ime Ministarstva kulture Republike Hrvatske pristup konzervatorsko-restauratorskim radovima koordinirao je Miljenko Domijan, prof., tadašnji pomoćnik ministra kulture.

Apoxyomenos, glava, nakon uklanjanja morske inkrustacije, tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova.

Kip je uz manja oštećenja bio sačuvan u cijelosti. Sačuvani su ostaci brončane baze kipa. Glava i prednja strana kipa bile su prekrivene debelom i tvrdom inkrustacijom, koju čine ostaci morske faune i čvrsti vapnenački nanosi. Na stražnjoj strani kipa, koja je ležala u pijesku, korozija bronce jače je uznapredovala. Zbog uznapredovale mineralizacije olovne slitine, glava se odvojila, ali je ostala u svojem izvornom položaju. Na oba ramena isticale su se pukotine, a na desnoj nozi veće oštećenje. Na lijevoj ruci nedostaje mali prst.

Apoxyomenos, tijelo, nakon uklanjanja morske inkrustacije, tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova

 

Zbog obraštenosti kipa morskim organizmima i korozije poradi djelovanja topljivih soli kip je podvrgnut prvom konzervatorskom zahvatu, desalinizaciji. Proces desalinizacije trajao je godinu dana. Započet je u bazenu Obučnog centra Specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske na Lošinju i nastavljen godine 2000. u Radionici za metal Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu.

Konzervatorsko-restauratorski radovi

Konzervatorsko-restauratorski radovi koji su uslijedili nakon desalinizacije započeti su u kolovozu 2000. godine. Uklanjanje vapnenačkih ljuštura morskih organizama koje su prekrile cijelu glavu i prednji dio tijela kipa izvođeno je do patine isključivo mehanički, preciznim ručnim i strojnim alatom. Iz unutrašnjosti kipa izvađen je sedimentni materijal. Konsolidirana su postojeća oštećenja. Izrađena je unutrašnja potporna konstrukcija, koja je nakon gotovo dva tisućljeća omogućila uspravljanje kipa na bazi.

Konzervatorsko-restauratorske radove u Hrvatskome restauratorskom zavodu izvode restaurator Giuliano Tordi (voditelj) i restaurator-majstor Antonio Šerbetić, a prateće tehničke zahvate suradnici dipl. ing. Željko Tarandek i Ivan Fočić, te dipl. ing. Robert Vidmar, vanjski suradnik Zavoda.

Za potrebe praćenja načina i razine restauriranja kipa Apoxyomenosa imenovana je u listopadu 2000. Savjetodavna komisija u sastavu:

Miljenko Domijan, prof. (koordinator rada Komisije), prof. dr. sc. Nenad Cambi, Ante Rendić-Miočević, prof., prof. dr. sc. Igor Fisković, dr. sc. Mario Jurišić.

Prateća istraživanja i dokumentacija

Konzervatorsko-restauratorske radove prate kvalitativna i kvantitativna istraživanja slitine i proizvoda korozije, organsko-biološkog materijala i sedimenta iz unutrašnjosti kipa.

Istraživanja su uz sudjelovanje suradnika Prirodoslovnog laboratorija Hrvatskoga restauratorskog zavoda izvođena u ovim ustanovama: Opificio delle Pietre Dure, Firenze, Italija; Institut "Ruđer Bošković", Zagreb; Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb; Musei Civici di Como, Como, Italija, Universita di Catania, Catania, Italija; Beta Analytic Inc., Miami, Florida, SAD.

 

Apoxyomenos, demonstracija izgleda cijelog kipa, tijekom konzervatorsko-restauratorskih radova

Provedeni su radiografsko snimanje kipa (Zavod za zavarivanje i toplinsku tehnologiju d.o.o., Zagreb) i pokusno trodimenzionalno digitalno skeniranje (GOM mbH, Braunschweig, Njemačka i Topomatika d.o.o., Zagreb).

Svi konzervatorsko-restauratorski radovi i analize, te stručna suradnja popraćeni su pisanom dokumentacijom, koja uključuje i vođenje restauratorskog dnevnika. Sve faze radova zabilježene su iscrpnom fotodokumentacijom i snimljene kamerom.

Dokumentiranje konzervatorsko-restauratorskih radova provode: Iskra Karniš, prof. (voditeljica), Vidoslav Barac (fotograf) i Sena Kulenović (suradnica). Akademski slikar Krešimir Jerko Rončević izradio je detaljni arheološki crtež.

Projekt vađenja kipa iz mora, izvođenja konzervatorsko-restauratorskih radova i prezentacije kipa omogućen je zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske i donaciji tvrtke Oxford Maritime Ltd. iz Velike Britanije.

Konzerviranje i restauriranje kipa Apoxyomenosa nastavlja se, a završetak zahvata i cjelovita prezentacija projekta predviđeni su za godinu 2004.

Zaključne napomene

Na temelju dostupnih podataka, tj. rezultata istraživanja i analiza, kao i povijesnoumjetničkih analiza možemo pretpostaviti da je ovaj kip nastao u doba prijelaza grčke klasike u helenizam, u 4. st. prije Krista.

Nekoliko stoljeća poslije kip je, tada već oštećen, bio uklonjen i pohranjen na nekom nepoznatom mjestu. Organski materijal iz unutrašnjosti kipa, datiran u 1. st. prije Krista - 2. st., unesen je kroz pukotine i nagrizen zubima sitnog glodavca. Sve je to prethodilo ukrcavanju ovoga vrijednog tereta na brod.

Kako se je i zašto kip Apoxyomenosa našao na morskome dnu, ostat će, međutim, tajna mora, jer ostaci broda nisu pronađeni. Moguće je da je ovaj vrijedni teret bačen preko palube kako bi se olakšalo brod za nevremena.

Izvor:

  • Ministarstvo kulture, Zaštita kulturne bastine (Ministry of Culture) - Dani europske bastine 2003.u Hrvatskoj - http://www.min-kulture.hr/projekti/projekti_fr.html

Main Menu


This page compliments of Marisa Ciceran and Hrvoje Zorc

Created: Friday, January 09, 2004; Last Updated: Wednesday, February 11, 2015
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA