Skup su, među inima, pozdravili pulski gradonačelnik Giancarlo Žufić, pomoćnik ministra kulture Miljenko Domijan i izaslanik hrvatskoga predsjednika, savjetnik za kulturu Zdravko Jelenović. On je, među ostalim, rekao da se tim skupom još jednom domaća i svjetska javnost upozorava na bogatu kulturnu riznicu Istre. Pri tome je odao veliko priznanje veleposlanici pri UNESCO-u Vesni Girardi-Jurkić, inicijatoru tih važnih skupova.

Predstavljajući najznačajnije nekropole i groblja u prapovijesnoj, antičkoj i ranosrednjovjekovnoj Istri Vesna Girardi-Jurkić istakla je kako je Istra područje koje ima najveći broj istraženih nekropola u Hrvatskoj. Stoga je dala pregled sustavnog istraživanja oko 2000 grobova, nalazi kojih svjedoče o kontinuiranom životu na tome prostoru od prapovijesti do srednjega vijeka. Pronađeni primjerci materijalne kulture otkrivaju i trgovačke veze s istokom, zapadaom, sjeverom i jugom Europe, potvrđuju socijalni status pokojnika, te pokazuju migracije ljudi i tako potvrđuju povijesnu multikulturalnost toga prostora. Arheološka istraživanja nekropola u Istri, kako je istakla Vesna Girardi-Jurkić, kontinuirano se i sustavno provode od 1880. godine. Najstarije istraženo je tumulsko groblje Maklavun kod Rovinja, iz brončanog doba (razdoblje Hocker). Od prapovijesnih groblja iz brončanog i željeznog doba, koja su istražena do Prvog svjetskog rata najznačajnija su Nezakcij, Picugi, Pula i Beram. Kako su ta groblja bila u funkciji i u kasnijim razdobljima, u njima je nađeno i najviše primjeraka grčke helenističke i daunske keramike te haldtštatske i estenske umjetnosti. Među najvažnijim antičkim nekropolama istaknuta je ona kod Sergejeva slavoluka u Puli, koje dokumentira različite vrste ukopa - od onog u mauzoleju do grobova kosturnog tipa, iz langobardskog razdoblja. Značajna su i groblja Funtana i Pintorija kod Buzeta, Marsovo polje i Mutila u Puli te Burle kod Medulina, na kojem je u posljednjih pet godina istraženo čak 300 grobova. Od kasnoantičkih najznačajnije su nekropole Brkač kod Motovuna i Kacavanac kod Dvigrada, dok od ranosrednjovjekovnih valja spomenuti bar Veli Lun, Mejice i Zajči Breg, sva tri kod Buzeta.

Nakon tog uvodnog i preglednog izlaganja, o pogrebnim običajima u Istri od 11. stoljeća prije Krista do kraja stare ere izvijestila je Kristina Mihovilović, podsjetivši da je u 11. stoljeću prije Krista poznat uobičajen obred spaljivanja pokojnika. Predstavila je oblike položaja žarnih nekropola u odnosu na gradinska naselja, istaknuvši kako se tako mogao pratiti razvoj tvarne i duhovne kulture grupe koju uz pomoć antičkih zapisa poistovjećujemo s Histrima.

O epigrafiji nadgrobnih spomenika u Istri govorio je Robert Matijašić, iznijevši podatak da ona danas raspolaže s oko 1500 natpisa, od kojih je velik broj nadgrobnih. O skulpturi na rimskim nadgrobnim spomenicima u Istri govorila je Alka Starac koja je istaknula da je velik broj spomenika bio ukrašen reljefima ili pak punom skulpturom. U izboru motiva pretežu mitovi preuzeti iz klasične grčke baštine posredovanjem helenističke umjetnosti. Spomenici su, po njezinim riječima, uglavnom izrađivani u kiparskim radionicama u kolonijama Poli i Parentiumu (Puli i Poreču).

Nalaze antičke i kasnoantičke nekropole Burle pokraj Medulina predstavila je Kristina Džin, voditeljica istraživanja tog lokaliteta. Taj se važni prostor iskapa i proučava više od sto godina, ali najznačajnija su i najobimnija istraživanja, koja su rezultirala obiljem nalaza, obavljena u zadnjih pet godina. Do sada je istraženo i dokumentirano 312 grobova paljevinskog i skeletnog obreda pokapanja, a datiraju od 50. godine prije Krista do 6. stoljeća. Raznovrsnost pokopa dala je i veliku količinu arheološkog materijala. Bilo je tu zlatnih i jantarnih predmeta, koštanih i staklenih orglica, naušnica, ukosnica, uporabnih predmeta i numizmatičkih nalaza, naglasila je Kristina Džin. U Burlama su, gotovo na razini mora, pronađeni najljepši i najbogatiji paljevinski grobovi. Izniman je bio nalaz muškoga groba u kojem su bila dva staklena pehara, što se rijetko pronalaze u našim krajevima, te nekoliko vrlo kvalitetnih primjeraka uljanica, kačica za vađenje vina iz amfora ili posuda, što upućuje na vjerojatno bogatijeg stanovnika Medulinštine. Tu su iskopana i dva iznimno bogata ženska groba s nalazima srebrnih ogledala te velikim brojem novčića, uljanica, lakrimarija, balzamarija i sitnih staklenih predmeta kao i mnogo uvezene keramike iz drugih provincija Rimskog Carstva. Na tom su lokalitetu pronađene i uljanice s kristogramima, dakle ostatci materijalne kulture prvih kršćana. I taj primjer potvrđuje višestoljetno funkcioniranje istoga grobišta, odnosno kontinuitet života obližnjeg poluotoka i naselja.

Između prijepodnevnog i poslijepodnevnog dijela savjetovanja, u Arheološkom muzeju Istre otvorena je izložba pod nazivom »Sjaj antičkih nekropola Mutile«. U nastavku skupa Marina Miličević-Bradač izlagala je temu »Živi, mrtvi i grobovi«. Stalni sudionik arheoloških savjetovanja u Puli Francis Tassaux (Francuska) prikazao je svijet mrtvih u rimskoj Galiji. Isabel Rodŕ, koja također svake godine dolazi iz Barcelone, objasnila je funeralne formule na latinskim natpisima Hispanije, što ih je obradila zajedno s Marcom Mayerom. Prvi dan toga, već tradicionalnog savjetovanja europskog ugleda, završio je predstavljanjem petog broja časopisa »Histria Antiqua«. Riječ je o tematskom broju u kojem su tiskana stručna izlaganja četvrtog arheološkog savjetovanja u Puli (1999.), tema kojega je bila »Rimski forum - gospodarsko, kulturno i kultno središte«.

Vesna Kusin i Hina

Izvor:

• © Vjesnik, Četvrtak, 23. studenog 2000 - http://www.bum.vjesnik.hr/Html/2000/11/23/Clanak.asp?r=kul&c=7