|
NORMAN HAMMOND, PROFESOR ARHEOLOGIJE NA
SVEUČILIŠTU U BOSTONU
Istra ima veliki
arheološki potencijal
Arheološka nalazišta u
Istri dobro su poznata u Engleskoj. Jedan od
mojih kolega sa Sveučilišta Cambridge, profesor
Preston Miracle, već godinama radi u Istri
proučavajući najranija paleolitska nalazišta u
blizini Učke
|
|
Treba istražiti niz pećina u Istri, rekao je
prof. Norman Hammond |
Razgovarala Patricija SOFTIĆ
Norman Hammond
dobro je poznat i ugledan britanski arheolog,
čiji su glavni interesi uspon i pad velikih
civilizacija, te povijest arheologije. Od 1968.
godine intenzivno proučava naseobine Maya, a
veliki autoritet na tom području postao je
zahvaljujući važnim i velikim otkrićima do kojih
je došao na mnogim nalazištima. Svoje spoznaje
iz 35-godišnjeg rada objavio je u nekoliko
knjiga i u stručnim časopisima. Osim toga,
Hammond je redoviti profesor arheologije na
Sveučilištu u Bostonu i gostujući profesor na
drugim poznatim sveučilištima, te već dugi niz
godina radi i kao novinar dopisnik »Timesa«, a
surađuje i u časopisima »National Geographic«,
»Archaeology«. Ove nam se subote pružila
jedinstvena prilika razgovarati s prof.
Hammondom koji je na jedan dan posjetio Pulu i
razgledao njene kulturno-povijesne spomenike,
nalazišta u Medulinu i Nezakcij, o čemu će i
pisati za »Times«.
- Jako mi je
drago što sam danas u Puli, iako nažalost
ostajem samo jedan dan. Za vrijeme
postdiplomskog studija saznao sam za vrijedna
prapovijesna nalazišta na području Istre i
oduvijek sam ih imao želju posjetiti. Ali u
Hrvatskoj nisam prvi put. Prije četiri godine
imao sam čast pomoći profesoru Emiliju Marinu u
vraćanju glave statue carice Livije, pronađene u
Naroni, iz Oxforda u Hrvatsku, nakon što je
pronađeno i pripadajuće tijelo prije nekoliko
godina. Tu statuu možete vidjeti na poštanskoj
marki od 10 kuna. Statua je već prikazana u
Barceloni i Vatikanu, a sada se može vidjeti na
izložbi u Gliptoteci u Zagrebu, objasnio je
prof. Hammond.
- Koliko su arheološka nalazišta u Istri
poznata i atraktivna vašim kolegama u Engleskoj?
- Arheološka nalazišta u Istri su nam dobro
poznata. Jedan od mojih kolega sa Sveučilišta
Cambridge, profesor Preston Miracle, već
godinama radi u Istri proučavajući najranija
paleolitska nalazišta u blizini Učke. Na
području Istre nalazi se dosta pećina koje je
potrebno proučiti, a pokušavamo naći nešto što
je staro barem koliko i Krapinska pećina ili
starije. Istra ima veliki arheološki potencijal,
a djelomično smo ga upoznali zahvaljujući radu
prof. Prestona, radovima hrvatskih arheologa
prevedenih na engleski jezik i istraživanjima
talijanskih arheologa koji su proučavali rimska
nalazišta.
Profesor Hammond je za vrijeme svog boravka u
Puli razgledao Augustov hram, Arenu, trenutna
nalazišta i izložbene primjerke u Arheološkom
muzeju, koji su ga veoma zainteresirali. Također
je posjetio Nezakcij i nalazišta u Medulinu, a
iako je njegov posjet bio kratak, objasnio je da
su impresije i sve viđeno dovoljan materijal za
tekst o Puli koji će napisati za londonski
»Times«.
|
|
|
U Belizeu se
proučava najranije selo Maya ikad pronađeno,
otprilike iz 1200. godine prije Krist |
- Budući da ste poznati po svom istraživačkom
radu na nalazištima civilizacije Maya, možete li
nam reći do kojih ste otkrića na tom polju došli
u posljednje vrijeme?
- Maye proučavam već 35 godina i završavam dva
vrlo važna projekta. Vjerojatno znate da su Maye
živjele u Meksiku, Guatemali i Belizeu od
otprilike razdoblja Krista do 10. stoljeća naše
ere. Jedan moj projekt u Belizeu proučava
najranije selo Maya ikad pronađeno, otprilike iz
1200. godine prije Krista, tako da tu proučavam
kako je civilizacija zapravo započela. Drugi
projekt bavi se proučavanjem velikog grada
zvanog La Milpa, gdje pokušavam otkriti zašto je
i kako civilizacija Maya završila. Upravo na tom
nalazištu prije 10 godina smo pronašli dobro
očuvanu grobnicu njihovog kralja. U Belizeu smo,
pak, pronašli primitivnu saunu koja potječe iz
900. godine prije Krista, dakle 400 godina prije
prvih javnih kupatila u Grčkoj.
- O razlozima propasti civilizacije Maya
postoje različite teorije. Jeste li Vi došli do
svoje teorije?
- Naravno, i smatram da je ona najvjerojatnija.
Mogu vam reći da ne postoji jednostavno
objašnjenje za njihov kraj, već da moramo uzeti
u obzir više faktora. To bi bila kombinacija
prevelikog broja ljudi u gradovima koji postaju
sve veći te to zahtijeva kompleksniji ustroj
vlade i kompleksniju metodu uzgoja i
distribucije hrane. U isto vrijeme se gradovi
počinju međusobno boriti zbog nedostatka
resursa, stoga je moja teorija da se postojeći
sistem vlade nije uspio snaći s porastom
stanovništva i kompleksnošću situacije. Zbog
toga su se ljudi počeli naseljavati izvan
gradova i postupno su se prestale graditi
monumentalne građevine, a ljudi su se
organizirali na nižoj razini. Sve je to dovelo
do kraja jedne tako velike i značajne
civilizacije kao što su bili Maye, koji nam još
puno toga tek trebaju otkriti o sebi i svom
načinu života.
- Napisali ste i jedan rad o
kulturno-arheološkim vrijednostima u
Afganistanu, gdje ste također radili neko
vrijeme. Što mislite o pljačkama nacionalnih
muzeja u Kabulu i Bagdadu?
- Moram reći da
se ipak radi o različitim situacijama. Izgleda
da su djelatnici muzeja u Kabulu uspjeli
spremiti većinu važnih materijala i izložaka na
sigurno mjesto, ali radi se samo o materijalima
koje su mogli prenijeti. Koliko znamo, oni su
spašeni, a to možemo najviše zahvaliti
djelatnicima. Nažalost, uništeni su veliki
kameni objekti koji nisu mogli biti preneseni.
Što se pak Iraka tiče, problem je što
Amerikancima nije bila važna vrijednost
muzejskih primjeraka, nisu zaštitili muzej iako
im je jasno rečeno koliko je važan, a kao
rezultat toga mnogo je jedinstvenih primjeraka
ukradeno. Osim toga, Amerikanci nisu marili niti
za druga vrijedna nalazišta u Iraku i nisu se
pobrinuli za njihovu sigurnost. Zbog toga je
danas u Iraku situacija, i s arheološkog
stajališta, jako loša.
- Nadam se da ćete nas ponovno posjetiti, ali
na duže vrijeme.
- Bilo bi mi veliko zadovoljstvo i potrudit ću
se da ponovno dođem kako bih posjetio Brijune i
ostala značajna mjesta.
|
