Istria on the Internet - Archeology

Novi arheološki nalaz na trasi Istarskog ipsilona

Autor Vesna BRNABIĆ

PULA - Na trasi ceste, posljednjih kilometara Istarskog ipsilona, samo nekoliko kilometara prije pulskog aerodroma, na Stanciji Peliceti, već se naziru obrisi starog rimskog imanja. Prostiralo se na 300-injak četvornih metara, a potječe iz razdoblja od II. do V. stoljeća poslije Krista. Arheolozi smatraju da je to područje od starog Nezakcija do ondašnje Pule (danas od Valture do Pule) imalo desetke takvih imanja na ukupnoj površini oko 10 četvornih kilometara. Bila su to gospodarska imanja manje imućnih pučana staroga Rima koji su ondje proizvodili maslinovo ulje, uzgajali stoku a kraj je bio i bogata žitnica. Ta su gospodarstva radila za potrebe bogatih Rimljana i njihove gospodare u vilama ili ljetnikovcima opskrbljivali su namirnicama.

Na Stanciji Peliceti prošlog su tjedna arheolozi najprije pronašli dobro očuvane temelje rimske cisterne. Voditeljica arheološkog istraživanja Kristina Džin kaže:

- Cisterna je bila popločena keramičkim pločicama tehnikom riblje kosti, a oplata cisterene kvalitetnom tehnikom mješavine šljunka, pijeska i vode. Imala je i bačvasti svod te zapreminu za oko 15 prostornih metara vode. Uz cisternu smo pronašli i dva manja bazena a u jednom i dio veće amfore kojom se, vjerojatno, vadila voda. Amfora je zanimljiva jer je na njenom grlu i pečat na kojem piše P. Herenni. To bi moglo značiti da se proizvodila u radionicama sjeverne Istre, oko Mirne. Pronašli smo i kućne keramike, a sada istražujemo temelje prostorije od oko 30 četvornih metara te ogradni zid cijelog imanja. Lokalitet je uz rimsku cestu, otprilike na trasi današnje, kojom su se proizvodi dopremali bogatašima u Nezakciju i Puli - priča Kristina Džin.

Područje imanja je na malom brežuljku na kojem je, zbog stalnog povjetarca, klima vrlo ugodna. I tim finesama se se očigledno vodili kada su gradili imanja. Areholozi će na Stanciji Peliceti istraživati do kraja ovoga tjedna. Ovisno o značenju nalaza, a ovaj je pronađen na dubini tek nešto većoj od metra pod zemljom, s konzervatorima će mu odrediti dalju sudbinu. Kako je to gospodarsko imanje na samoj trasi Ipsilona, cesta će najvjerojatnije prijeći preko njega, a nalazište završiti kao dokument u knjigama.

Kažuni su za znanstvenike još velika zagonetka. Ne zna se ni iz kojega doba potječu. Jedni misle da su još iz prapovijesti, a drugi da su stari tek dva stoljeća. Ponegdje, osim kao sklonište pastirima, kažun je i jedini životni prostor. Ivan Matejčić svjedoči kako je prije tridesetak godina u šibenskom zaleđu vidio da u kažunu živi neka žena. U Istri, pak, u obliku kažuna grade i male vikendice. Najružnija mjera neukusa su kažuni pretvoreni u nužnike uz glavnu istarsku cestu.

Izvor:

Main Menu