http://glasistre.hr/?6a0aa363dd75682f2f1c081aa88027e0,TS,3870,,19172,,239050,0,
Ponedjeljak, 21. srpnja 2008.

Crkva svetog Blaža u Vodnjanu čuva sakralno blago

ZBIRKA RELIKVIJA I MUMIFICIRANIH TIJELA SVETACA U CRKVI SVETOG BLAŽA VAPI ZA STRUČNOM ZAŠTITOM

Vodnjansko čudo napadaju crvotočina, vlaga i gljivice!

Mumije predstavljaju posebnu atrakciju, koja godišnje privuče od 10 do 14 tisuća posjetitelja, ali naočigled propadaju • U crkvi su željeli postaviti klima-uređaje kojima bi zaštitili sakralnu zbirku. No, kako veli župnik Marijan Jelenić, državni inspektorat im je to zabranio jer bi klima previše isušila platnene i papirnate predmete

VODNJAN - Crvotočina, vlaga i gljivice razdiru vodnjansku zbirku sakralne umjetnosti, relikvije i mumificirana tijela svetaca. Sto i devedeset godina nakon dolaska zbirke iz Venecije u crkvu svetog Blaža strahuje se da će neadekvatna zaštita biti pogubna za ove vrijednosti i za iznimno hodočasničko odredište.

Mumificirano tijelo svete Nikoloze Bursa, preminule 1512. godine

Oštećenja su vidljiva na rukama

U malom izložbenom prostoru bez klimatizacije, odvlaživanja i uz neadekvatno neonsko svjetlo posloženi su predmeti koji čuvaju tjelesne ostatke svetaca. Uslijed vlage ljušti se pozlata s drvenog svijećnjaka iz 17. stoljeća. Kondenzirana vlaga i gljivice vide se na unutrašnjoj strani staklenog zvona koje čuva relikviju, jednu od 290 koliko ih broji ova najveća zbirka u Hrvatskoj. Plijesan je vidljiva i ispod vitrine u kojoj se pod neprikladnom svjetlošću čuva komadić platna na kojem je sveti Šimun držao Isusa. Blijede natpisi i boja s predmeta.

Mumije predstavljaju posebnu atrakciju, koja godišnje privuče od 10 do 14 tisuća posjetitelja, ali naočigled propadaju. Mumificirano tijelo svete Nikoloze Bursa, umrle 1512. godine, načela je crvotočina, upozorava nas župnik Marijan Jelenić. Ono što je očuvano tijekom pet stotina godina propada i traži hitnu zaštitu. Kosti svetaca položene su u kovčege iznad mumija bez ikakvog reda, a ne zna se ni koje kosti pripadaju kojem svecu.

Velečasni Marijan Jelenić ( izreži donjui dio gdje drži sliku)

Klaudio Vitasović za komercijalizaciju zbirke

Pogubno svjetlo

Doznajemo da je dr. Nazzareno Gabrielli, direktor kemijskih laboratorija Vatikanskih muzeja, još 1998. godine napravio elaborat o tome što je potrebno poduzeti da bi se spriječilo propadanje mumija. Ustanovio je da je najveći neprijatelj prejako svjetlo, koje dolazi kroz 150 četvornih metara prozora crkve, i prevelika oscilacija temperature od 35 stupnjeva između zime i ljeta. Nakon toga izrađeni su vitraži, čime je crkva dobila sjenovit prostor, ali nije riješila ostale probleme. Dr. Gabrielli je izrazio zabrinutost za stanje u kojem se nalaze relikvije. Sveta tijela su zaražena mirkroorganizmima, a drvene sarkofage i tkanine jedu grizice. On je tada za čišćenje svakog tijela ponudio cijenu do 40.000 dolara. Nakon čišćenja trebalo bi ih smjestiti u nove staklene sarkofage, koji su tada stajali od pet do deset pa i više tisuća dolara, ovisno o opremi koju sadrže. Tih se godina cjelokupni program mogao ostvariti za približno 250.000 dolara.

- Ne treba ništa izmišljati. Sve već postoji, samo treba sve očuvati i zaštititi dok ne dođe netko pametniji tko će znati prezentirati postav, upozorava župnik Jelenić.

U crkvi su željeli postaviti klima-uređaje kojima bi zaštitili sakralnu zbirku. No, kako veli župnik, državni inspektorat im je to zabranio jer bi klima previše isušila platnene i papirnate predmete. Očito je prijeko potreban tim stručnjaka koji će odrediti precizan lijek i terapiju za ovu načetu zbirku crkvenih, ali i umjetničkih predmeta.

Kovčezi sa svetim tijelima posloženi su jedni na druge, a na vrhu je hrpa kostijuQ

Pozlata se ljušti s drvenog svijećnjaka iz 17. stoljeća

Upitali smo u Ministarstvu kulture što planiraju učiniti da bi zaštitili zbirku.

- Stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda izradili su elaborat za poboljšanje uvjeta prezentacije te vrijedne zbirke jer prostor u kojem je ona trenutno smještena nije u skladu s propisima konzervatorske struke. Ove godine Ministarstvo kulture financira restauraciju vrlo vrijednih knjiga iz inventara crkve, zajedničkog imena »Stanje duša«. Unazad 30-ak godina je sustavno i u sklopu svojih mogućnosti Ministarstvo kulture financiralo određene mjere zaštite i restauracije umjetnina, a radove je izveo Hrvatski restauratorski zavod. Jedan od primjera je restauracija slike Paola Veneziana, ali i niza drugih, navodi se, između ostalog, u pisanom odgovoru pristiglom iz kabineta ministra kulture Bože Biškupića.

Ministarstvo kulture smatra da stručna komisija treba prvo procijeniti stanje da bi se potom poduzele potrebne mjere. U skladu sa stručnim smjernicama muzeološke struke, poradit će na izvedbi primjerenije zaštite i prezentacije zbirke.

Čeka se Vatikan

I u Gradu Vodnjanu zainteresirani su da se zbirka očuva. Gradonačelnik Klaudio Vitasović svjestan je tog bogatstva, ali i neodgodive potrebe da se sveta tijela saniraju te da se za njih nađe adekvatan smještaj ne bi li se spriječilo daljnje propadanje.

- Grad Vodnjan je od 2005. do danas za potrebe sanacije crkvenih objekata iz svog proračuna izdvojio 3,7 milijuna kuna i spreman je sudjelovati i u financiranju ovog projekta, no o sljedećim koracima u daljnjoj sudbini svetih tijela mora se očitovati Crkva. Naime, još početkom veljače ove godine održan je sastanak porečko-pulskog biskupa mons. Ivana Milovana, vodnjanskog župnika Marijana Jelenića i mene kao gradonačelnika. Biskup nas je izvijestio da je poslao dopis Svetoj stolici u kojem traži upute za daljnje postupanje. Dogovoreno je da će se o daljnjem postupanju odlučiti čim se dobije povratna informacija iz Rima, izvještava nas gradonačelnik Vitasović.

Tijela svetaca nalaze se iza glavnog oltara

Zbirka relikvija

Po njemu postoje dva rješenja. Prvi je komercijalizacija zbirke, što znači da treba uložiti mnogo novca, osnovati ustanovu koja će se brinuti o svetim tijelima, urediti adekvatan prostor za veliki broj posjetitelja, sanirati ta tijela, a financijske obveze i raspodjelu prihoda urediti zasebnim ugovorom između osnivača. Druga je varijanta da se sveta tijela saniraju i ostanu unutar crkve, da se za njih riješi smještaj, ali uz znatno manja ulaganja. U tom slučaju ona ne bi bila komercijalizirana, već bi se prezentirala javnosti jednom godišnje, primjerice u povodu blagdana sv. Blaža, bez naplate ulaznica, kao i sada. U oba je slučaja Grad Vodnjan spreman pomoći, a gradonačelnik vjeruje da bi se uz dobar projekt i jasno definirane ciljeve u sanaciju sigurno uključili Istarska županija, nadležno ministarstvo i druge institucije.

Jasna ORLIĆ
Snimio Branislav DANEVSKI

Relikvije u Vodnjanu već 190 godina

Prije 190 godina je bježeći pred francuskom revolucijom slikar Gaetano Gresler iz Venecije donio u Vodnjan glavninu relikvija. Ovdje su ostaci sv. Mene, egipatskog vojnika, relikvije dvanaestorice apostola, sv. Antuna Padovanskoga te sv. Jakova. kojeg u Compostelli posjećuje oko šest milijuna hodočasnika. Čuvaju se i relikvije vezane uz Krista i Bogorodicu.

Tko su mumije?

U crkvi se čuvaju tri neraspadnuta tijela i tri manja tjelesna ostatka. Tijelo sv. Nikoloze Bursa, rodom iz Kopra, najbolje je očuvano. Živjela je u benediktinskom samostanu sv. Servola kraj Venecije. Zapisano je da je molitvom i znakom križa liječila bolesne. Kao poglavarica samostana zatečena je mnogo puta u levitaciji za vrijeme molitve. Tako je ostajala satima u čudesnom svjetlu. Unaprijed je vidjela dan svoje smrti, 23. travnja 1512., što je i objavila sestrama.

Najstarije je tijelo sv. Leona Bemba (umrlog 1188. godine). Rodom je iz Venecije, a obnašao je dužnost kapelana na duždevu dvoru. Pred kraj života nastanjuje se kao pustinjak na otočiću Sv. Servolo. U Veneciji mu je podignut jedan od najraskošnijih oltara.

Treće je tijelo sv. Ivana Olinija (preminulog 1300. godine). I on je rodom iz Venecije. Za njegova je župnikovanja Veneciju pustošila kuga. Na veliko je čuđenje po okuženim ulicama posluživao umiruće. Zvali su ga »živuće čudo«. Preživio je kugu i umro u 85. godini.

Uz ta sveta tijela postoje još i manji neraspadnuti ostaci: torzo sv. Sebastijana (+282.), stopalo sv. Barbare (+288.) i jezik sv. Marije Egipatske (+522.)

Main Menu