|
|
Jedna od rijetkih
šterni u zatvorenom
prostoru |
POVIJESNO-KULTURNA
GRADITELJSKA BAŠTINA
Savičenta u šternama
Zanimljivu nam priču
svakako može ispričati
šterna na trgu nedaleko
od groblja iz 1906.
godine. Ona se sjeća
dobrih, ali i ne tako
dalekih loših dana, kada
je ukradena kamena građa
njenog vanjskog plašta •
Šterna obitelji Crosila
za razliku od drugih
nalazi se pod krovom i
to u nekadašnjoj štali.
Navodno nitko nije htio
piti iz tog bunara jer
je vlasnica imala neke
čudnovate moći
Zapisala Barbara BAN
Snimio Eduard STRENJA
Šterna život znači. Znači
i smrt, tajnu ljudskih
sudbina i nešto
nedokučivo u ljudskim
životima, koji su
okončani upravo u
šternama. Šterne znače
umijeće i znanje vrsnih
i specijaliziranih
graditelja. Ali i
siromaštvo i bogatstvo
njihova vlasnika. Danas
su tek dio
kulturno-povijesne
graditeljske baštine,
zanimljiv likovni
element na razglednici
nekog mjesta. Voda iz
njihovih spremnika
rijetko se koristi za
piće, tek za pranje
rublja i zalijevanje
obližnjeg vrta. Koliko
ih ima Savičenta?
Saznajemo petnaestak, a
od toga tri su javne, a
ostatak u privatnom
vlasništvu. One unutar
zaštićene povijesne
jezgre mjesta, kako
saznajemo iz pulskog
Konzervatorskog odjela,
zaštićene su kao
kulturno-povijesno
dobro. |
|
|
Roža Križman vodu iz
svoje šterne koristi
za zalijevanje |
Milka Lazarić još
uvijek koristi vodu iz Verzinove šterne |
Josip Čikada Tonin i
Mario Ferlin, poveli su
nas u obilazak mjestom i
pokazali svaku
specifičnu cisternu.
Usput smo načuli mnoge
priče o svakoj od njih
te kakav je bio njihov
status među mještanima u
nekom prošlom vremenu.
Prilozima puka nastala
šterna na placi
Zasigurno u svakom mjestu
glavna cisterna privlači
pozornost posjetitelja,
pa tako po tom pitanju
ne zaostaje niti ona na
jednom od najljepših
trgova u Istri - onom
savičentinskom.
Centralna se šterna
smjestila na sredini
trga okruženog župnom
crkvom, drevnim kaštelom
te nizom renesansnih
kuća. Iz povijesnih
podataka saznajemo da je
izgrađena 1808. godine
prilogom puka. To nam
potvrđuje i njen natpis.
Kako je građena moglo se
nedavno vidjeti dok je s
nje za vrijeme sanacije
skinut vanjski plašt
kamenih blokova. Voda se
na cisternu sakupljala
upravo s tih okolnih
kuća, a oluk za vodu
dolazio bi do jedine
vertikale na šterni,
otkuda bi dalje između
kamenih blokova kroz
sloj filtara završavala
u dubini bunara. Barba
Tonin još se sjeća da se
»sić« vode naplaćivao
»10 čentežimi«, a
koristila se prvenstveno
za piće.
|
Mario Manzin na
svojoj šterni iz
1838. ima zanimljiv
isklesani motiv |
Kod crkvice svetog Antona
nalazi se još jedna
komunalna cisterna, oko
koje je izgrađen i
zanimljiv sustav za
odvodnju oborinskih voda
koji završava u krškoj
jami. Voda se u te
kamenom ozidane kanale
sakupljala s place i
okolnih ulica, a dugo je
ovaj sustav bio zapušten
i zatrpan smećem, dok ga
prije nekoliko godina
samoinicijativno nije
očistio Mario Ferlin.
Ova je cisterna
površinom nešto manja od
one na placi, ali je
dublja.
Zanimljivu nam priču
svakako može ispričati
šterna na trgu nedaleko
od groblja iz 1906.
godine. Ona se sjeća
dobrih, ali i ne tako
dalekih loših dana, kada
je ukradena kamena građa
njenog vanjskog
»plašta«. Prošlo je već
više od godine dana, a
ona ostaje okrnjena
čekajući bolja vremena.
Okrnjena je i ona unutar
kompleksa kaštela
Morosini-Grimani, koja
se nalazi odmah do
četvrtaste kule. Na prvi
se pogled ne može
vidjeti da se tamo nekad
nalazio bunar jer više
nema gornjeg
prepoznatljivog dijela
ovog objekta.
|
|
Stup na glavnoj
šterni služio je
kao nosač
limenih 'gurli'
koje su vodu s
krovova
obližnjih kuća
dovodile do
spremnika |
Privatno graditeljsko
bogatstvo
Na svakom koraku kroz
mjesto ulazimo u
privatna dvorišta gdje
se u različitim
veličinama uz ponosne
vlasnike, ali i
napušteni ukazuju ovi
spremnici vode. Šterna
obitelji Crosila za
razliku od drugih nalazi
se pod krovom i to u
nekadašnjoj štali.
Navodno nitko nije htio
piti iz tog bunara jer
je vlasnica imala neke
čudnovate moći. Ljepši
primjerak je ona Rože
Križman, koju je 1885.
izgradio dotični
Fiorencis (tako kaže
natpis na bunaru), a
vodu je nekada koristila
cijela stambena zgrada.
Danas je napuštena
cisterna doktora Frasele
iz 1907. godine, a jedna
od mlađih je svakako
šterna obitelji Lazarić,
koju je 1931. dao
izraditi tadašnji
gospodar Verzin.
Zanimljivo je da danas u
mjestu više nema
obitelji s tim
prezimenima.
Jedan od najljepših i
najočuvanijih primjeraka
može se pronaći do
kaštela u »korti«
obitelji Manzin, koju je
1838. dao napraviti don
Antonio Manzini.
Današnji vlasnik Mario
Manzin pokazao je njene
specifičnosti, a to je
uklesana krava i kameni
poklopci, koji za
vrijeme velikih kiša
znaju izaći iz svojih
kamenih kalupa.
Zajedničku šternu više
obitelji Ferlin okruženu
visokim zidovima kuća na
drugom nam je katu
pokazala Ana Ferlin, dok
je Lučano Otočan vlasnik
jedne od najmlađih
betonskih šterni
izgrađene 1965. godine,
petnaestak godina prije
gradnje javnog vodovoda
u mjestu.
Šterne kao važan
oblikovni element trga
Nedavna obnova centralne
šterne tradicionalnim
materijalima ponovno je
pokrenula pitanje
revitalizacije i obnove
ovih objekata, ali i
pokazala na koji su
način građene. Važno je
naglasiti da je ovaj
arhitektonski objekt u
Istri bio rasprostranjen
još u antici. One se
pojavljuju uglavnom kao
ukopane, zidane ili
nadsvođene građevine od
kamena. Unutarnji je
sloj obrađen
vodonepropusnom žbukom
od vapna, mljevene
opeke, kremenog pijeska
i kadšto sitnih zrnaca
vulkanskoga tufa. S
vanjske strane većinom
imaju klasično bunarsko
krunište od kamena. Osim
praktičnih razloga
gradske su i seoske
komunalne cisterne
građene od 16. do 18.
stoljeća važan oblikovni
element koji se nalazi
na središtima trgova što
je i slučaj sa
Svetvinčentom. |
|
|
Barba Tonin usko je
vezan uz susjednu
šternu kod Sv.
Antona |
Zajednička šterna
obitelji Ferlin
nalazi se na
unutarnjoj terasi
kompleksa kuća |
Izvor:
-
http://www.glasistre.hr/?db9715a632414c6e4e7ff90bb0aa1c74,TS,1506,,9277,11984,121948,
|
Main
Menu
Created: Friday, September
21, 2007; Last updated:
Saturday, December 03, 2022
Copyright © 1998
IstriaNet.org, USA
|
|