Mlada sovuljaga iznad Raškog kanala

RAZNOLIKOST PTIČJEG FONDA, UGROŽENOST VRSTA I ORGANIZIRANJE »BIRD-WATCHINGA« NA POLUOTOKU

Život ptica u Istri

Petak, 25. travnja 2008.

Istra je zbog specifičnog položaja, klimatskih osobina i raznolikosti staništa veoma zanimljiva mnogobrojnim ptičjim vrstama. Tako se ovdje sreću različite vrste gnjezdarica, a u proljeće i jesen odvijaju se intenzivne seobe i preleti. Osobitu važnost imaju preostala močvarna staništa kako za gnjezdarice, tako i za preletnice i zimovalice

Napisao Radenko VADANJEL
Snimio Eduard STRENJA

 Na mnogim istarskim prometnicima prošloga su mjeseca osvanuli ogromni jumbo plakati s prekrasnim slikama orla zmijara, pčelarice, vivka i kosa. U sklopu 14. ekološke akcije »Neka moja Istra blista«, pod pokroviteljstvom županijske Turističke zajednice, organiziraju se razna predavanja o prepoznavanju vrsta ptica koje prebivaju u Istri, o utjecaju svjetlosnog zagađenja na ptice, očuvanju staništa, izradi kućica i hranilišta te označavanju velikih staklenih površina ne bi li se spriječilo da se ptice u njih zalijeću. Školska i predškolska djeca posjetit će najznačajnija staništa ptica na Poluotoku - Palud, ušće Mirne, Tarsku valu, Brijune, Kamenjak, Plominsku goru, Učku, Budavu i dolinu Raše.

Ove je godine ptica zaštitni znak županijske eko-akcije 'Neka moja Istra blista', u sklopu koje školske grupe posjećuju Palud

Potaknuti tromjesečnom ekološkom akcijom, posvećenoj zaštiti ptica u Istri, koristeći saznanja istarskih ornitologa (ornitologija - grana zoologije koja se bavi pticama), i mi otvaramo priču o životu ptica u Istri, o njihovom sustavnom stručnom proučavanju i praćenju kroz povijest, vrstama i omiljenim staništima, o sve popularnijem »bird-watchingu«.

Eldorado za ptice

Zelena žuna u Šikićima kraj Pule

Plamenac snimljen u okolici Ližnjana

Istra je kroz svoju povijest oduvijek bila zanimljiva istraživačima-ornitolozima. Tako su je u 19. stoljeću posjećivali poznati europski ornitolozi Schiavuzzi i Washington, a tijekom prošlog stoljeća nastao je čitav niz znanstvenih priloga o proučavanju ptica i zanimljivim vrstama u pojedinim dijelovima Istre. Posebno mjesto među mlađim ornitolozima zauzima dr. sc. Gordan Lukač, stručni voditelj Nacionalnog parka Paklenica, koji je višekratno boraveći na Poluotoku od 1981. do 1997. izdvojio, prema bogatstvu raznolikosti ptičjeg fonda, pojedine zanimljive dijelove u obalnom području Istre.

Tako su prema Lukačevoj studiji istarski otoci i školjevi gnjezdišta morskog vranca, galeba klaukavca i crvenokljune čigre. Ušće Mirne s uvalom Tar, zbog svojih preostalih plitkih laguna i mnogobrojnih tršćaka, zanimljivo je za močvarne ptice poput kokošice, liske i divlje patke. U vrijeme proljetne i jesenske seobe ovdje se zadržavaju različite zanimljive i u Europi ugrožene vrste kao vlastelica, mala bijela čaplja i trstenjak ševar. Zimi na istom području zimuju veća jata liski, crnogrlog plijenora...

Močvara Palud blizu Rovinja jedina je preostala od mnogobrojnih koje su isušene i uništene u većem dijelu Istre. Danas se ovdje zadržavaju močvarne vrste među kojima su posebno zanimljive čaplja danguba, svilorepa i veliki trstenjak. Limski kanal je po svojim osobitostima jedinstven zaljev na jadranskoj obali, dok je ušće Raše s tršćacima zanimljiv prostor za močvarne vrste, osobito trstenjake. Čepić polje s jedinstvenim livadnim staništima u jugoistočnom dijelu Istre zanimljivo je u vrijeme proljetne i jesenske seobe ptica. Ćićarija i Učka sa specifičnim stjenovitim biotipima su jedina preostala staništa u kojima se gnijezdi suri orao. Šumska staništa s dominacijom bukovih šuma zanimljiva su zbog raznolikih ptica pjevica, djetlića i žuna. Motovunska šuma uz rijeku Mirnu zbog svog položaja i klimatskih osobitosti predstavlja jedinstvenu šumsku oazu s nekim submediteranskim i kontinentalnim ptičjim vrstama poput kratkokrilog voljića te velikog i crnokapog grmuša.

Istra je, prema Lukačevim saznanjima, zbog specifičnog položaja, klimatskih osobina i raznolikosti staništa veoma zanimljiva za mnogobrojne ptičje vrste. Tako se ovdje sreću brojne vrste gnjezdarica, a u proljeće i jesen odvijaju se intenzivna seoba i preleti ptica. Osobitu važnost imaju preostala močvarna staništa kako za gnjezdarice, tako i za preletnice i zimovalice.

Promatranje ptica – sve popularniji hobi

Suvremeni je čovjek sve otuđeniji od prirode i to nastoji nadomjestiti na različite načine. Milijuni ljudi godišnje posjećuju nacionalne parkove diljem svijeta, a još ih više odlazi u posjet prirodnoznanstveno zanimljivim lokalitetima - najčešće raznim prirodnim rezervatima. Od svih hobija vezanih uz promatranje prirodnih fenomena, preko fotosafarija, do amaterskog prikupljanja znanstvenih podataka, u svijetu je najraširenije promatranje ptica ili »bird-watching«. U Europi ima oko 20-30 milijuna hobista - »bird-watchera«, navodi u stručnoj publikaciji iz 1993. godine Goran Sušić, voditelj projekta »Ornitološke posebnosti pojedinih kvarnerskih otoka«. U Istri se za sada promatranje ptica provodi samo u Posebnom ornitološkom rezervatu Palud u blizini Rovinja. - Svaki dobar ornitolog prepoznaje stanište na kojemu određena vrsta ptice boravi. Takav stručni vodič može, ovisno o kojim je pticama riječ, otići s ljubiteljima ptica na Mirnu ili na Rašu, ili na jezero Butoniga ili Palud - kaže nam Roberto Stelko, voditelj ornitološkog rezervata Palud. U promatranje ptica kreće se sa skupinom od najviše sedam ljudi. Radi se o malim, ciljanim grupama koje s vodičem izlaze na određeno područje ovisno o tome što su naumili gledati, i na tom prostoru dalekozorima i/ili teleskopima promatraju ptice. U određenom periodu godine promatraju se određene vrste. - U dogovorima smo s rovinjskim hotelijerom Maistrom koja je zainteresirana za to da obogati svoju turističku ponudu i »bird-watchingom«. Trenutno najviše radimo sa školama. Kako su ptice zaštitni znak ovogodišnje županijske eko-akcije »Neka moja Istra blista«, u Palud dolaze školske grupe. Sutra dolaze dva autobusa djece iz Žminja i Buja, prekosutra iz Bala… Akcijom je obuhvaćen predškolski i osnovnoškolski uzrast - kaže Stelko.

Akvatorij zapadne Istre, Učka i Ćićarija

Tek izlegnuta pčelarica snimljena na svom staništu na Marleri kraj Ližnjana

Plavetna sjenica u Motovunskoj šumi

Akvatorij zapadne Istre drugo je važno područje za ptice na Poluotoku. Prema projektu Državnog zavoda za zaštitu prirode, koji je proveden uz financijsku potporu Europske komisije iz fonda LIFE III, ovo je područje zajedno s Učkom i Ćićarijom uvršteno među 40 najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj. Na zapadnom istarskom priobalju, karakteristično plitkom i s plitkim uvalama pogodnim za ribojedne morske ptice, najugroženije su vrste morski vranac i dugokljuna čigra. Njihova su staništa priobalne vode, morske uvale, šljunkovite i stjenovite obale, otočići, hridi i grebeni.

Dijelovi sa strmim stjenovitim obalama i otočići (NP Brijuni) su pogodni za gniježđenje morskih vranaca. Jedino na tom području se u Hrvatskoj vodomari gnijezde na odronjenim, strmim zemljanim obalama nad morem. Navedeno je područje djelomično zaštićeno u Nacionalnom parku Brijuni, Značajnom krajoliku Kamenjak i Paludu, a glavni razlozi ugroženosti ptica ovdje su turizam i rekreativne aktivnosti, izgradnja objekata na obali te prekomjerni ribolov.

Crvenrepka u pulskom parku

Češljugar snimljen u Šišanu kraj Pule

Ćelavi ibis se početkom prošlog stoljeća gnijezdio u Premanturi. Ovaj je snimljen u Valturi 2006., gdje je doletio iz Austrije

Main Menu

Created: Tuesday, April 29, 2008; Last updated: Saturday, December 03, 2022
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA