Gastronomy
line_gbg68.gif (1697 bytes)

Jedan od najčešćih uskrsnih kolača u Istri je i povetica, savijača od dizanog tijesta s nadjevom od oraha, jabuka ili sira

TRADICIJSKE SLASTICE: USKRS JE »NAJSLAĐI« BLAGDAN

Povetica, jajarica i tić

Subota, 8. travnja 2006.

Bilo da se zvala maslenka, pogača, slatki kruh, turta ili pinca u svakom je selu imala posebnu ulogu u uskrsnim običajima. Uz pletenicu s jajem, u nekim mjestima pekli su se i tiči - kolači u obliku ptice, nekad su imali jaje, a ponekad bi da dočaraju oblik ptice, imali i oči od umetnutih zrna graha

Uskrs u Istri nije samo svečan, dostojanstven i gastronomski raskošan, nego je po drevnoj tradiciji i sladak. Zapravo, Uskrs je možda i najslađi blagdan koji pamti današnja najstarija generacija, jer je u davno doba neimaštine bio jedna od rijetkih prilika da se dječja usta nauživaju nečeg slatkog. Istarska tradicija poznaje nekoliko jednostavnih, ali vrlo osebujnih i originalnih slastica. Uoči Uskrsa ili Vazma svaka je domaćica pod čripnjom ili u krušnoj peći (danas mnogi to više i ne peku nego kupuju gotovo) pekla slatki kruh okruglog oblika u koji se pored uobičajenih sastojaka stavljaju jaja, šećer, grožđice i još neki začini. Ovaj se kolač često ukrašavao križem urezanim na gornju površinu, ponegdje i s nekoliko zabodenih listova masline.

Pletenice ili jajarice darivaju se djeci

Ovaj se uskrsni kolač naziva maslenka (Floričići, Gologorički Dol), pinca (Škopljak, Jadreški, Laginji, Kujići, Škropeti, Podmerišće, Šterna, Pagubice, Šegotići, Muntrilj i drugdje), pogača (Sutivanac, Semić), slatki kruh (Krunčići, Sveti Petar u Šumi), turta (Kujići, Peruški, Rakalj), a posebnu je ulogu u uskrsnim običajima imao zato jer se, zajedno s ostalom hranom, nosio na blagoslov i jeo za uskrsni doručak.

Slastice za darivanje djece

Uz pince, za Uskrs su se širom Istre od istog žutog slatkog tijesta spremale i posebno oblikovane slastice koje nisu bile namijenjene blagoslivljanju već darivanju, najčešće djece. Ovi su kolači oblikovani upletanjem vrpci tijesta, a na zadebljanom kraju umetalo se jaje preko kojeg bi se od tijesta oblikovao križ. Takav kolač, pletenica s jajem, naziva se jajarica (Kujići, Muntrilj, Krunčići, Šegotići, Selina, Sutivanac, Sveti Petar u Šumi, Rakalj, Peruški), pletenica (Kujići), pupica (Škopljak), šišarica (Jadreški), šišerica (Medulin), šišerić (Semić), šotorić (Gračišće), šušarica (Floričići, Gologrčki Dol), titula (Pagubice, Podmerišće, Šterna, Škropeti), vojnik ili vojnak (Orič), jajnik (Beram), bogonac (Šušnjevica) i bagunica (Gologorica).

Uz pletenicu s jajem, u nekim mjestima pekli su se i kolači u obliku ptice, nekad su imali jaje, a ponekad bi čak, da dočaraju oblik ptice, imali i oči od umetnutih zrna graha. Takvi su se tići ili tičići pekli u Tinjanu i Gologorici, u Šušnjevici su se zvali golubići, a u Kujićima je tić uskrsna pletenica nakićena bombonima. U Šegotićima je tić oblikovan kao ptica, ima i jaje i oči od graha, a daruje se manjoj djeci (dok se većoj djeci daruje jajarica), dok se u Peruškima tići daruju dječacima, a jajarice djevojčicama.

Slične slastice od žutog slatkog tijesta radile su se i u drugim dijelovima Hrvatske, a etnolozi su za njih zapisali nazive vrtanj, srček, tičica, bepka s pisanicom, perec, peretak.

Dobro »ponesena« povetica

No, osim pinca i njenih varijacija, jedan od najčešćih uskrsnih kolača u Istri je povetica, savijača od dizanog tijesta s ukusnim nadjevom od oraha i jabuka. Povetica je kolač koji se pomno priprema, jer zbog dizanja tijesta postoji opasnost da se »ne ponese« kako treba. Najčešće se peče u obliku štruce, no neke ga domaćice peku tako da dugačku nadjevenu štrucu spiralno saviju u obliku »puža«, a kada se peče za Uskrs, povetica se ukrašava zataknutim listićima masline.

Širom Istre postoje mnoge razlike u sastavu nadjeva za poveticu, pa se i naziv tog kolača mijenja ovisno o nadjevu. Nekako najčešće se kao nadjev za poveticu pojavljuju jabuke i orasi zajedno, uz druge aromatične i vezivne dodatke. Ima međutim i sela gdje u nadjev dolaze samo jabuke, ili samo orasi, negdje se čak u poveticu stavlja sir ili skuta, a negdje se u isti mah peče više varijanti, pa svaka ima i svoj posebni naziv. Najčešći naziv za ovaj kolač s miješanim nadjevom, povetica, koristi se u selima Floričići, Gologorički Dol, Gračišće, Miličići, Livaki, Orič, a drugdje se naziva još i orehnjača (Rapavel), povitica (Pagubice), povijača (Sutivanac), putica ili blatni kruh (Semić), štrudel (Lindar, Štefanići, Škopljak, Valkarin), štrukle (Jopi).

S nadjevom samo od oraha u Svetom Martinu radi se putica, dok se u istom mjestu isti ovakav kolač, ali nadjeven jabukama, naziva štrukulo. Štrudel je u Račiškom Brihu i Brestu pod Učkom naziv za poveticu samo s jabukama. U Brestu pod Učkom potica je pak naziv za jednako napravljeni kolač, ali s nadjevom od oraha i skute, dok se u Brestu pod Žbevnicom i Slumu peku štruklji s nadjevom u koji se stavljaju i jabuke i orasi i sir.

Kako kod se zvala i čime god bila punjena, povetica je prestižno djelo svake domaćice, i kad se taj kolač dobro »ponese« i lijepo »digne«, domaćica ima razloga za ponos. Jednako kao i drevni recepti za obroke Velikog petka, uskrsnog doručka i svečanog uskrsnog ručka, tako i uskrsne slastice nisu samo hrana, ne donose nam samo nepčani užitak, nego nam prenose i duh stoljetne baštine.

Davor ŠIŠOVIĆ

Izvor:

  • http://www.glasistre.hr/?95f83577e348a522f8e8e9b457aa5daf,TS,1313,,8003,,105399

Main Menu


This page compliments of Marisa Ciceran

Created: Friday, September 21, 2007; Updated Monday, January 14, 2013
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA