Carlo De Franceschi
Istriani Illustri

Italiano (different text)

arlo De Francesci, političar i povjesničar (Gologoria kraj Pazina. 17. X. 1809 Gologorica, 8.1.1893).

povjesničar

rođen u Gologoria
1809

Istaknuti je člafl obitelji koje su članovi do druge pol. XX. st. ostavili značajan tragu« istar. kulturi, umjetnosti, polit, i etnokulturnim prilikama. Gimnaziju je pohađao u Rijeci i Kopru, a pod očevim je pritiskom nastavio studij prava u Grazu, gdje su ojačala njegova protuaustrijska stajališta. Nakon povratka u Istru 1832., uz pravnički i odvjetnički rad, raste njegova polit, djelatnost, koja izaziva pozornost policije:u Rovinju potajno okuplja protuaustrijski orijentiranu istar. mladež (u tom duhu izdaje i bilten). Istodobno počinje proučavati istar. i prošlost i u Trstu se povezuje s —> P. Kandlerom. Od tada usporedno traju i u svemu se prožimaju njegov polit, i stručno-znanstvenoistraživački rad. Na izborima 1848. izabran je kao zastupnik pazinskog okružja u Ustavotvornu skupštinu, gdje je. uz A. Madonizzu, M. Fachinettija, E Vidulicha i G. Vlacha, predstavljao Istru. Oni su odbili ulazak Istre u Njemačku Konfederaciju, a De F. je u Beču iste god. objavio polemični članak dokazujući »talijanstvo Istre« (Per l'italianità dell'Istria). Polemika se nastavila i kada je rad Skupštine preseljen u Kromef iž. De E je snosio posljedice zbog svojih nastojanja pa je, stekavši epitete »Mazzinijeva apostola«, »istarskoga separatista« i »državnoga provokatora«, prilikom reforme sudstva u Monarhiji (1854) ostao bez posla i bio prisiljen povući se u Gologoricu, a zatim se preseliti u Rijeku, gdje je dobio mjesto u uredu odvjetnika Thierrvja. Obnova ustavnosti i raspisivanje izbora za istar. Pokrajinski sabor (1861) još su ga jedanput, sada kao saborskoga tajnika, uveli u polit, život. Kada je Sabor ubrzo ukinut, De F. se u potpunosti posvetio proučavanju prošlosti, prikupljanju građe, pisanju članaka i rasprava. Za tisak je priredio Kandlerova arhivska vrela o povijesti Motovuna {Notizie storiche di Montona, 1875) i Pule (Notizie storiche di Pola, 1876), a zatim i svoj gl. rad L'Istria - note storiche (1879), prvi cjelovit i kompleksan prikaz istar. povijesti. Analizom tal. prijevoda teksta listine Istarski razvod kanonika Giovannija Snebala iz 1548. pokušao je osporiti njegovu vjerodostojnost (Studio critico sull' istrumento della pretesa reambulazione di confini del 5 Maggio 1325, indizione VIII, tra il patriarca d'Aquileia Raimondo della Torre col mezzo del suo marchese d'Istria Guglielmo di Cividale, il conte Alberto di Gorizia ed Istria, ed i Veneziani, Archeografo Triestino, 1884., 9). Prikupljajući gradu i tražeći mišljenje pojedinih poznavatelja glagoljice i istarskih srednjovj. prilika dopisivao se s P. Kandlerom, G. Koblerom, J. Volčićem, Simom Ljubićem i dr. Posmrtno su izašle Memoneautobio-grafiche (Archeografo Triestino, 1925-26., 3, 12), koje je priredio njegov sin Camillo, a 1989. i u hrv. prijevodu. Kao povjesničar De F. je smatrao da istar. prošlost valja istraživati u najsitnijim pojedinostima i upoznati ju iznutra, no kao političar zanemarivao je krupne pov. činjenice te one iz onodobne istarske zbilje. Prvi je medu istarskim tal. intelektualcima upozorio da »slavenski« (hrvatski i slovenski) element teži vlastitoj kulturnoj i polit, afirmaciji.

Elogio (Italiano)

Selected works:

LIT.:

  • M. Tamaro, Carlo De Franceschi, AMSI, 1894, 9; Bibliografia degli scritti editi di Carlo de Franceschi. ibid., 1928, 40;
  • Lettere di Carlo De Franceschi a Pietro Kandler c ad altri. ibid.;
  • Lettere di Carlo De Franceschi a Giovanni Kobler, Fiume 1928:
  • M. Bertoša, Pisma Carla De Franceschija Šimi Ljubicu, VHARP, 1968,13;
  • isti, Stavovi Carla De Franceschija prema »Istarskom razvodu« izneseni u njegovim pismima Ivanu Kobleru i Šimi Ljubicu, Istarski mozaik, 1968, 6, 5-6;
  • J. Jelinčić, Korespondencija Giovanni Kobler - Carlo De Franceschi, VHARP, 1977, 21, 1978, 22,1981, 24;
  • F. Bratulić, Istarski razvod: Studija i tekst. Pula 1978;
  • M. Bertoša, Etos i etnos zavičaja. Pula i Rijeka 1985;
  • C. De Franceschi, Uspomene, Pula i Rijeka 1989. M. Bertoša

Izvor:

  • Istarska Enciklopedija

Main Menu


This page compliments of Marisa Ciceran

Created: Friday, June 20, 2008; Updated Friday, February 10, 2012
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA