|
|
|||||||
 uraj
(Giorgio) Dobrila rođen je u Velom Ježenju, Tinjanština, u srednjoj
Istri,16. travnja 1812., a umro u Trstu 13. siječnja 1882. Natprosječna
inteligencija dovela je vrlo siromašnog seljačića u
(njemačke) osnovne
škole u Tinjan i Pazin te u gimnaziju u Karlovcu i
Gorici, gdje je završio i
bogosloviju.
|
 |
biskup i prosvjetitelj rođen
Veli
Ježenj 1812. |
|||||
|
Svećenik je postao 1837., službuje 1837./38. u Munama i Hrušici. Od 1839. studira teologiju u bečkom Augustineumu gdje je bio suučenik J. J. Strossmayera, s kojim je i poslije održavao trajne veze.(ovdje doktorira 1842.). Nakon toga je u Trstu kapelan i (njemački) propovjednik, kateheta i ravnatelj djevojačke škole, ravnatelj i profesor IV godišta bogoslovije, pa župnik i kanonik. Od 1857. je Porečko-puljski, a od 1875. do smrti Tršćansko-koparski biskup.
Čitav je imutak ostavio u dobrotvorne svrhe, Založio se za pokretanje hrv. novina u Istri (Naša sloga, 1870), tiskao molitvenik Oče,budi volja tvoja, koji je bio neobično važan za pučku prosvjetu, i zbirku poučnih priča, poslovica i citata Različno cvijeće. Na Vatikanskom koncilu (1870) isticao se kao Strossmayerov pristaša (u rukopisu je ostala nedovršena njegova Povijest o posljednjem općem crkvenom saboru, vatikanskom). |
|||||||
|
Biografija:
U ovoj knjizi opisan je život istarskog i hrvatskog katolickog velikana iz 19. stoljeca, biskupa i preporoditelja Jurja Dobrile. Knjiga je napisana popularnim, književno-dokumentarnim stilom u kojemu je detaljna faktografija, uz književnu pitkost i jednostavnost obradene teme, temelj jednog interesantnog povijesnog štiva. Izvor:
Vidi takoder:
|
|||||||
|
The page compliments of Guido Villa Created: Tuesday, June 18,
2002; Last updated:
Tuesday, March 11, 2008
|
|||||||
Kao istarski biskup bio je član Pokrajinskoga sabora u Poreču, a od
1861. do 1867. njegov zastupnik u Carevinskom vijeću u Beču. U Saboru je
1863. podupro prijedlog da se zapisnici i odluke Sabora objavljuju ne
samo na talijanskom, nego i na »slavenskom« jeziku; pri tome je
apelirao na tal. većinu da ne uskraćuje prava Hrvatima i Slovencima, jer
će oni kada se narodno osvijeste, odgovoriti na nepravde na način koji
se neće svidjeti istarskim Talijanima. Zbog svojih hrv. i slav.
osjećaja, Dobrila je bio u Saboru trajno izvrgnut napadajima članova
tal. liberalne stranke. Dobrila je branio interese Hrvata u Istri,
ravnopravnost hrv. jezika s talijanskim, osnivao škole i stipendije za
đake, koje je većinom slao u pučku školu u Kastav ili u gimnaziju u
Rijeku; širio je u puku hrv. knjigu i podizao nar. svijest, isticao je
potrebu podizanja nar. inteligencije, gospodarske prosvjete i trijezna
gospodarenja, kako bi se istarski seljak oslobodio zavisnosti od
tal. trgovca i lihvara.
NASLOV:
BISKUP DR. JURAJ DOBRILA