petak, 5.7.2002.

SERGIO ENDRIGO UOČI GOSTOVANJA U SPLITU

Dolazim pun nostalgije

Bivši pobjednik Sanrema nakon 32 godine vraća se u Split te najavljuje "Na Gripama ću s nostalgijom, bez politike, otpjevati ’1947.’, pjesmu o svome odlasku iz Pule"

U Split dolazim pun nostalgije. Sjećam se ranijeg dolaska, a naravno da me i činjenica što sam rođen u Puli povezuje s vašom zemljom... - ispričao nam je u telefonskom razgovoru poznati talijanski pjevač Sergio Endrigo koji će u petak na Tvrđavi Gripe nastupiti kao gost na koncertu Arsena Dedića i Gabi Novak. Posljednji put u Splitu je pjevao prije trideset dvije godine, a i tada je njegov dolazak bio povezan s Arsenom Dedićem.

S Arsenom me prijateljstvo veže već četiri desetljeća. Kao plod toga druženja bio je i moj nastup na Splitskom festivalu 1970. godine kad sam izveo Arsenovu pjesmu "Kud plovi ovaj brod." Vjerujte mi, ne mogu se sjetiti baš nekih pojedinosti s festivala, ali pamtim sjajan ugođaj unutar stare gradske jezgre te Dioklecijanovu palaču. Sjećam se ukusne hrane, zgodnih djevojaka... - objašnjava šezdeset devetogodišnji pjevač rođen u Puli dok je taj grad bio pod talijanskom vlašću. Na koncertu u petak nostalgiju za Pulom iskazat će stihovima...

Otpjevat ću pjesmu "1947." koja govori o godini kad sam kao dječak napustio Pulu. Da se razumijemo, nema u toj pjesmi nikakve politike, čisto govorim o osjećajima i vremenu koje pamtim - rekao je Sergio Endrigo, priznavši da ne razumije hrvatski iako je svojedobno Arsenovu skladbu "Kud plovi ovaj brod" pjevao na našem jeziku.

Ne, ne znam hrvatski. Možda tek pokoju riječ kao "bijelo vino" i slično. U Puli sam odrastao uz talijanski dijalekt...

Govoreći o repertoaru za splitski koncert, Endrigo se više bazirao na komplimente Arsenu i Gabi, da bi na kraju ipak spomenuo kako će izvesti svoje najveće hitove, "Io che amo solo te", "Canzone per te" i "L'arca di Noe". Stihove iz potonje skladbe hrvatska publika možda najbolje i poznaje: "partira, la nave partira, dove arrivera, questo non si sa..."

Ne sviđa mi se današnja diskografija i zato sam se dobrim dijelom i povukao. Sve je okrenuto jako mladim ljudima, nema pjesama za starije, gotovo da se ne snima za ozbiljniju i zahtjevniju publiku - komentirao je Sergio Endrigo iz svoga rimskog stana. Posljednjih se godina uglavnom povukao, jer kažu nam talijanski kolege novinari, nije mogao podnijeti da je njegov album diskografska kuća Polygram tiskala u samo 1500 primjeraka ne dajući mu gotovo nikakvu promidžbenu važnost.

Sve se komercijaliziralo. Malo je kvalitetnih kantautora. Evo, dovoljno je vidjeti u što se pretvorio festival u Sanremu. Taj se spektakl definitivno promijenio na lošije - govori Endrigo koji je 1968. u duetu s brazilskim pjevačem Robertom Carlosom osvojio prvo mjesto na Sanremu. Skladba pobjednica "Canzone per te", bit će i na repertoaru splitskog koncerta, a Endrigo drži da je pravi Sanremo samo "onaj nekadašnji".

Dugo je razmišljao odgovarajući na pitanje koga najviše cijeni od aktualnih talijanskih pjevača, a onda istaknuo "Boba Dylana s Apenina" Francesca De Gregorija, preskočivši medijski razvikanije zvijezde poput Ramazzottija, Jovanottija ili Zucchera. Nije slučajno što talijanski kritičari Endriga svrstavaju u red kantautora poput Gina Paolija i Fabrizija DeAndrea koji su u šezdesetima i sedamdesetima dizali kvalitetu kancone, pravivši odmak od jednostavne rime u stilu "cuore - amore".

Važno je ostati umjetnik i uživati u onome što radiš, a da ne podliježeš komercijalnim trendovima - tumači Sergio Endrigo, brinući se i u šezdeset devetoj godini kako što spremniji izići pred splitsku publiku. Kaže kako neće imati puno vremena za probu, jer još u 18.10 bit će na rimskom aerodromu Fiumicino, a u 22 sati počinje splitski koncert s Arsenom Dedićem i Gabi Novak.

Ostat ću zato dva dana duže kako bih osjetio onaj ugođaj splitske jezgre kakvog pamtim iz sedamdesete - rekao je talijanski kantautor, ispričavši nam još kako se upravo vratio s odmora u Brazilu gdje je nekad prodavao zlatne naklade, ali gdje ga i danas traže, možda i više nego u Italiji.

Ivo ŠĆEPANOVIĆ  

Source:

  • Slobodna Dalmacija, © All rights reserved - http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020705/mozaik05.asp

Main Menu