![]() |
Srijedu, 29.1.2003. |
|
U KLOVIĆEVIM DVORIMA OTVARA SE IZLOŽBA UMJETNIČKIH DJELA ANTUNA MOTIKE Na izložbi je, zbog ograničenosti izložbenog prostora u prizemlju, predstavljeno 75 djela, posuđenih za tu priliku iz 31 privatne zbirke, a bit će otvorena do 16. veljače
Na izložbi je, zbog ograničenosti izložbenog prostora u prizemlju, predstavljeno 75 djela, iako se zna da privatni kolekcionari u Zagrebu posjeduju višestruko veći broj Motikinih umjetnina, a u nekim slučajevima je riječ o impresivnoj brojci od čak 20 umjetnikovih radova u pojedinoj zbirci. Djela su posuđena za tu priliku iz 31 privatne zbirke, a katalog eksponata ponovo otkriva kolekcionarsku strast mnogih poznatih ljudi hrvatskog kulturnog i političkog života. Tako su, primjerice, Motikine »Barke u luci« iz pedesetih godina u posjedu Ive Sanadera, iz zbirke obitelji Kanižaj posuđeno je čak pet slika, od Josipa Bratulića galerija je na posudbu dobila dva umjetnička djela, a isto toliko i od obitelji Vidošević. Značajan broj izložaka pripada i Zlatku Mesiću, čije prezime možda može zavarati jer ta zbirka nema veze s hrvatskim predsjednikom, već je riječ o prijatelju Antuna Motike koji je dio djela dobio na dar od velikog slikara, a dio je kupio. No, kako je na jučerašnjoj konferenciji za novinare otkrila kustosica galerije i autorica izložbe Lada Bošnjak, u strahu od mogućih provala i kradljivaca, velik dio kolekcionara želio je ostati anoniman pa se njihovo ime nije našlo u katalogu. Ipak, prema riječima kustosice, niti jedan kolekcionar nije odbio posuditi galeriji tražena umjetnička djela. Lada Bošnjak napomenula je kako se privatnim zbirkama ušlo 'u trag' na temelju dokumentacije koja je napravljena za potrebe slične izložbe, održane sedamdesetih godina u Modernoj galeriji. Obitelj Antuna Motike omogućila je pak galeriji da kontaktira umjetnikove prijatelje, dok je dio slika izložen zahvaljujući stalnoj suradnji Klovićevih dvora s nekolicinom kolekcionara koji posjeduju velike zbirke hrvatskog slikarstva 20. stoljeća. Galerijski »pogled u privatne zbirke« predstavlja Motikin opus od najranijih radova iz dvadesetih godina pa do novih djela s kraja osamdesetih. Godine njegovog studiranja na zagrebačkoj likovnoj akademiji zabilježene su crtežima poput »Perspektivne skice za zgradu Ujedinjenih naroda u New Yorku« iz 1923. i slikama kao što je »Moj otac – Autoportret« iz 1928. godine. Slijedi tzv. mostarski ciklus, nastao između dva svjetska rata, u kojem je umjetnik ovjekovječio i gradnju mostarskog mosta, te potom slike veduta, interijera i mrtve prirode iz četrdesetih godina kada se Motika vraća u Zagreb. Kronologiju Motikinog kiparskog opusa naznačuju brončani reljefi »Otac« i »Brat« s početka studija, terakotna figura »Nećak s kokicom« iz 1943. te brončani odljev rada na aluminijskoj foliji »Kupačice« iz osamdesetih. Izložba je koncipirana tematski, a traje do 16. veljače. Postav bi, prema riječima Lade Bošnjak, trebao ponovo aktualizirati i ranije otvorenu i izuzetno posjećenu veliku izložbu na prvom i drugom katu galerije, na kojoj je predstavljeno više od 500 djela iz Motikina bogatog opusa. No, dvije paralelne izložbe aktualizirale su još jedan problem čije se rješenje nažalost još uvijek ne nazire. Naime, Antun Motika ostavio je iza sebe 20 tisuća umjetničkih djela, od kojih je desetak tisuća u posjedu njegove obitelji, dok je oko šest tisuća radova dobio kao donaciju grad Zagreb. Međutim, to umjetničko bogatstvo dosad nije udomljeno na prikladan način, već se dio i dalje nalazi na privremenoj pohrani u muzeju »Mimara«, a dio se čuva u umjetnikovom ateljeu. Irena FRLAN |
|