Frane Petrić
Istaknuti Istrani

English (different text)

Šezdesetak Petrićevih djela, što objavljenih što u rukopisu, govore o golemoj raznovrsnosti i zahvaćaju područje filozofije, književnosti, povijesti, teorije glazbe, vojništva, matematike, zvjezdoznanstva, meteorologije, oceanografije i medicine. Pisao je na latinskom i talijanskom te prevodio s grčkog na latinski (Prokla, Filopona, apokrifne tekstove Zoroastra i Hermesa Trismegista). Izdavao je djela drugih autora (G. C. Delminija, L. Contilea i B. Kotruljevića).

Najznačajniji kao filozof, naš najveći renesansni mislilac, Petrić se razvijao u atmosferi progona i oporbe, koju jasno otkriva sudbina njegovog cijelog roda. Venecija je nepokornim Petrićima naprtila grijeh hereze. Ujak filozofov, optužen kao luteran, osuđen je na doživotnu robiju i napokon utopljen u moru. Otac njegov Stjepan, gradski sudac, osuđen je na izgon iz grada i do smrti ostaje u progonstvu "Identificirajući skolastičko peripatetičku filozofiju sa službenom filozofijom protureformatorskih inkvizitora, on se, s prkosom i revoltom okrenuo Platonovu učenju" (Š. Jurić). Time bi se mogao objasniti njegov žestoki antiaristotelizam. Njegov okvirni stav počiva na nauku neoplatonika, egipatske i kaldejske filozofije i Filona Aleksandrijskog. Njegovo glavno filoz. djelo Nova sveopća filozofija (Nova de universis philosophia; I izd. 1591) - kojem je pridodao i svoje prijevode Zoroastra, Hermesa Trismegista i egip. mistike - pojavljuje se i u drugom proširenom izdanju 1593, te nailazi na veoma oštru kritiku ortodoksnih teologa i crkv. krugova i dolazi na Index zabranjenih knjiga. Samog je pisca od progona zaštitilo prijateljstvo s papom KlementomVIII.

Dijelom po izvorištu,dijelom po predmetu njegova filozofija pokazuje dodirnice s djelom M. Ficina, G. Picca della Mirandole i Telesija, ali se odlikuje samo svojnim monizmom,panteizmom,anpsihizmom i pankalizmom. Kao jedan od najizvornijih i najslobodoumnijih filozofa svojeg doba Petrić je korjenit neoplatonik, sljedbenik i Platona i Plotina. Njegova Nova sveopća filozofija kao cjelovit metafizički sustav dijeli se na četiri dijela posvećena različitim područjima: panaugia(o svesvjetlosti ili prasvjetlosti), panarchia (o svepočelu ili prapočelu), pampsychia (o praduši ili sveduši) i pancosmia (o svesvijetu). Nastojeći uskladiti neoplatonistički i kršćanski nauk ističe suprotnost aristotelizma i kršćanstva. U svijetu prirode Petrić. utemeljuje četiri načela: prostor, svjetlost, toplina i fluid. Polazeći od prirodo-znanstvenih teorija i otkrića svojeg doba dokazuje beskrajnost svemira i sklad cjelokupnog svjetskog ustrojstva. Sama njegova metafizika svjetlosti najdosljedniji je renesansni svjetlosni sustav, u kojem je priroda najbolje božanstvo. Svojim temeljnim postavkama Petrić obnavlja staru helensku filozofiju, potresa zgradu skolastike i zagovara novi odnos čovjeka prema prirodi.

Ostala važnija djela:

LATIN

• Artis historiae penus. Octodecim scriptorum tam veterim quam recentiorum monumentis. Basileae, Ex officinia Petri Paterna, 1579.
• Della Historia dieci dialoghi.  Venetia:  Appresso Andrea Arrivabene. 1560.  [Reprinted in Theoretiker humanistischer Geschichtsschreibung. Nachdr. exemplar. Texte aus d. 16 Jh. Kessler, Eckhard, comp. München, Fink, 1971.]
  De historia dialogi X. Con Artis historicae penus. Basel. 1579.
• De rerum natura libri ii. priores. Aliter de spacio physico;aliter de spacio mathematico.  Ferrara:  Victorius Baldinus 1587.
• De spacio physico et mathematico. Ed. Helene Vedrine.  Paris: Libr. philosophique J. Vrin, 1996.
• Discussionum Peripateticarum tomi iv, quibus Aristotelicae philosophiae universa Historia atque Dogmata cum Veterum Placitis collata, eleganter et erudite declarantur (Peripatetičke rasprave). Basileae. 1581
• Nova de Universis philosophia. (Ad calcem adiecta sunt Zoroastri oracula cccxx. ex Platonicis collecta, etc. Ferrara. 1591, Venice 1593.

• Obrana pred cenzurom (Apologia ad censuram, u rukopisu). [No details]

ITALIAN

• L'amorosa filosofia. Firenze, F.Le Monnier, 1963.
• Della historia dieci dialogi (Deset dijaloga o povijesti (Della historia dieci dialoghi).  Venice. 1560.
• Della nvova geometria di Franc. Patrici libri XV. Ne' quali con mirabile ordine, e con dimostrazioni à marauiglia più facili, e più forti delle usate si vede che la matematiche per uia regia, e più piana che da gli antichi fatto n? si è, si possono trattare ... (O novoj geometriji).  Ferrara, Vittorio Baldini 1587 [bound in the same vol. Quattro Libri Geometrici di Silvio Belli Vencntino!. Venice. 1595.] 
• Della poetica. ed. critica a cura di D. A. Barbali (O poetici). Bologna, Istituto Nazionale di Studi sul Rinascimento, vol. 1-3 1969-1971.
• Della poetica...la deca disputata (O poetici). Ferrara. 1586
• Della poetica...la deca istoriale (O poetici). Ferrara. 1586.
• Della retorica dieci dialoghi... nelli quali si favella dell'arte oratoria con ragioni repugnanti all'opinione, che intorno a quella hebbero gli antichi scrittori (Deset dijaloga o retorici). Venetia: Appresso Francesco Senese, 1562.
• Difesa di Francesco Patrizi; dalle cento accuse dategli dal signor Iacopo Mazzoni. [in Discorso intorno all Risposta dal. sig. F. Patricio] Ferrara. 1587
• La Città felice (Sretna država) Venice: Griffio, 1553.

• 1553. In Utopisti e Riformatori sociali del cinquecento. Bologna. N. Zanichelli. 1941.

  Sretan grad = The happy town, transl. Andrija Mutnjakovic. Zagreb : A. Mutnjakovic, 1993. Text in Croatian and English; text of 1553 original in Croatian and Italian; facsimile of original text in Italian.

• L'Eridano. In nuovo verso heroico...Con i sostentamenti del detto verso. Ferrara. Appresso Francesco de Rossi da Valenza 1557.
• Parere del s. Francesco Patrici, in difesa di Lodovico Ariosto. All'Illustr. Sig. Giovanni Bardi di Vernio, Ferrara 1583.
• Risposta di Francesco Patrizi; a due opposizioni fattegli dal sign. Giacopo Mazzoni [in Della difesa della Comedia di Dante] Ferrara. Vitt. Baldini 1587

CONTRIBUTIONS

• Le rime di messer Luca Contile...con discussioni e argomenti di M. Francesco Patritio. Venezia. F. Sansovino 1560.
• Al molto magico et magnanimo m. Giacomo Ragazzoni. In Giacomo Ragazzoni. Della Mercatura. Venice. 1573. In Chronica Magni Arueoli Cassiodori senatoris atque Patricii prefatio. Sta in Speisshaimer, Iohan. Ioannis Cuspiani...de Consulibus. Basel 1553.
• La negazione delle sfere d l'astrobiologia di Francesco Patrizi. In Rossi, Paolo. Immagini delle scienze. Roma. 1977

TRANSLATIONS

• La militia Romana di Polibio, di Tito Linio, e di Dionigi Alicarnaseo (Rimsko vojništvo). Ferrara. 1583.
• Paralleli millitari (Vojne usporedbe), Roma. 1594,95
• Zoroaster et eius CCCXX oracula Chaldaica, eius opera e tenebris eruta et Latine reddita.  Ferrara.  Ex Typographia Benedicti Mammarelli.  1591. 
• Magia philosophica hoc est F. Patricij Zoroaster et eius 320 oracula Chaldaica. Asclepii dialogus, et philosophia magna: Hermetis Trismegisti. Iam lat. reddita. Hamburg. 1593

EDITOR

• Le imprese illustri con espositioni, et discorsi del sor. Ieromimo Ruscelli. Con la giunta di altre imprese: tutto riordinato et corretto da Franco. Patritio. In Venetia: Appresso Comin da Trino di Monferrato, 1572

Descriptions:

• Della nuova geometria libri XV... Ferrara, Vittorio Baldini, 1587

4to (195 x 145 mm), pp [viii] 227 [5, including blank leaf F3], with woodcut printer's device on title, woodcut device of an obelisk on colophon, and several woodcut diagrams in text; small portion of blank margin of title repaired, at one time resewn and recased in old vellum (possibly its original binding but impossible to determine). £5000

First edition of this highly original work on the foundations of geometry and the concept of space, and considered by Sommerville a precursor of non-Euclidean geometry.

'Patrizi's importance in the history of science rests primarily on his highly original views concerning the nature of space, which have striking similarities to those later developed by Henry More and Isaac Newton... Rejecting the Aristotelian doctrines of horror vacui and determinate "place", Patrizi argued that the physical existence of a void is possible and that space is a necessary precondition to all that exists in it. Space, for Patrizi, was "merely the simple capacity (aptitudo) for receiving bodies, and nothing else." It was no longer a category, as it was for Aristotle, but an indeterminate receptacle of infinite extent. His distinction between "mathematical" and "physical" space points the way toward later philosophical and scientific theories.

'The primacy of space (spazio) in Patrizi's system is seen in his Della nuova geometria... In it, Patrizi attempted to found a system of geometry in which space was a fundamental, undefined concept that entered into the basic definitions (point, line, angle) of the system. The full impact of Patrizi's works on later thought has yet to be evaluated.' (DSB).

Riccardi I 254; Sommerville p 3; NUC: CU MoSU NcU; OCLC adds University of Chicago

Bibliografija

Izvor:

• Opća Enciklopedija Jugoslavenkog Leksikografskog Zavoda.  
• Fotografije - http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/02veljaca/0206%20Petric.html

Vidi takoder:  

• Francesco Patrizi da Cherso

Main Menu

The page compliments of Marisa Ciceran and Guido Villa

Created: Sunday, May 27, 2001, Updated Saturday, November 15, 2008
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA