Prva arheološka iskopavanja u Nezakciju početko 20. stoljeća

DANAS 76. OBLJETNICA SMRTI BERNARDA SCHIAVUZZIJA

Liječnik i arheolog koji je zadužio Pulu

Petak, 29. travnja 2005.

Utemeljitelj gradskog muzeja nije dočekao otvorenje novog Kraljevskog arheološkog muzeja. Umro je 29. travnja 1929. godine u osamdesetoj godini života. Nažalost, ni u Arheološkom muzeju Istre nakon svestranih istraživanja nisu uspjeli saznati za mjesto njegova pokopa, ali ni doći do njegove fotografije

PULA - Bernardo Schiavuzzi, liječnik i arheolog, došao je u Pulu 1886. godine. Zaslužan je za suzbijanje malarije, potaknuo je prva arheološka istraživanja u Nezakciju, bio je prvi ravnatelj pulskog Muzeja starina osnovanog 1902.

Prošećemo li danas predjelom Trga na mostu, vidjet ćemo asfaltirane ulice, parkove te secesionističke i socrealističke stambene zgrade. Zapitamo li se ikada kako je taj dio izgledao prije više od jednog stoljeća? Veći dio grada, pa tako i današnji Trg na mostu, okruživale su močvare šireći epidemije malarije. Slično je bilo i s Brijunima koji su iz malarične močvare pretvoreni u nacionalni park prirode. Zahvaljujući Robertu Kochu Brijuni su nakon isušivanja močvara postali mondeno ljetovalište. Sličnim pothvatima i Pula se počela širiti izvan gradske jezgre te je stasala u grad kakav je danas.

Upitamo li se uopće ikada kako je nastala svijest za očuvanjem baštine grada? Tko su ti prvi arheolozi, liječnici, arhitekti koji su pridonijeli tome da Pula postane ovo što je danas? Našem je gradu upravo dužnost pamtiti i veličati povijesne osobe zaslužne za njegov razvoj.

Za prevenciju i liječenje malarije u Puli te poticanje razvoja arheologije zaslužan je liječnik Bernardo Schiavuzzi. Rođen je u Piranu 1849. godine gdje je završio osnovno školovanje. Studirao je na Medicinskom fakultetu u Grazu do 1874. godine. Kao mladi liječnik radio je po Sloveniji i anektiranoj Bosni i Hercegovini. U službi liječnika opće medicine stigao je 1886. godine u Pulu. Vodio je željezničku ambulantu te se brinuo za suzbijanje malarije među stanovnicima današnjeg Trga na mostu. Prema zaduženjima pulske sanitarne komisije, objavio je 1887. godine upute o zaštiti od malarije zbog čega je kasnije promaknut u carskog i kraljevskog kotarskog liječnika. Savjetovao je bolesnicima da temperatura u sobi gdje leže bude između 15 i 20 stupnjeva Celzija, da redovito prozračuju madrace i da ih se smjesti podalje od gradske buke. Tek kasnije, nakon dolaska čuvenog Roberta Kocha u Pulu početkom 20. stoljeća, primijenio je Schiavuzzi njegovu terapiju liječenja malarije kininom. U svojim radovima Schiavuzzi je opisivao malarična područja na Marleri kod Ližnjana, kod današnjeg Trga na mostu te oko željezničke postaje. Dosta je brige polagao na higijenu građana, posebno male djece.

Osim malarijom, bavio se i poviješću medicine, ali i arheologijom. Izgled i poznavanje današnjeg Nezakcija kod Valture kao kulturnog spomenika možemo zahvaliti upravo Schiavuzziju. Baš je on 1899. godine dao impuls prvim arheološkim istraživanjima na tom lokalitetu gdje se prije rimskih osvajanja nalazila prijestolnica Histra. U Valturi je tada otvoren i privremeni muzej za izlaganje prvih nalaza. S poznatim konzervatorom Antonom Gnirsom izradio je topografsku i grafičku dokumentaciju najranijih istraživanja u južnoj Istri.

Prema preporuci Pokrajinskog vijeća Gradsko je vijeće Pule donijelo 7. siječnja 1902. godine odluku o osnutku Muzeja starina. Osnivanje muzeja vodio je savjet sastavljen od intelektualaca, konzervatora i državnih dužnosnika među kojima je bio i Schiavuzzi. Nakon svečanog otvorenja 3. kolovoza 1902. godine imenovan je prvim ravnateljem tog muzeja (zgrade muzeja više nema a nalazila se pored današnjeg Zavoda za zdravstveno osiguranje, u blizini Slavoluka Sergijevaca). Na toj je funkciji ostao sljedeće četiri godine. Novi savjet ponovno ga imenuje ravnateljem 3. listopada 1917. godine gdje ostaje do svoje smrti.

Liječnik i utemeljitelj gradskog muzeja nije dočekao otvorenje novog Kraljevskog arheološkog muzeja. Umro je na današnji dan 29. travnja 1929. godine u osamdesetoj godini života. Nažalost, ni u Arheološkom muzeju Istre nakon svestranih istraživanja nisu uspjeli saznati za mjesto njegova pokopa, ali ni doći do njegove fotografije.

Današnja je Pula zaslužnom liječniku i arheologu odala priznanje dajući njegovo ime jednoj slijepoj uličici na Verud Porat. Možda tekovine prošlosti ipak nemaju pravu ulogu u našem društvu; vjerojatno je njima, kao i cijeloj znanosti, suđeno da ostanu u nekoj slijepoj uličici.

Jasenko ZEKIĆ

Izvor:

  • http://www.glasistre.hr/?f634ec0a30563a89083bd3a56f530fd5,TS,509,,3293,3924,43853,


Main Menu