Matija Vlačić Ilirik
Istaknuti Istrani

 

Deutsch | English | Hrvatski | Italiano

 
atija Vlačić Ilirik, latinizirano Matthias Flacius Illyricus, protestantski teolog, crkveni povjesničar i lingvist; rođen 3. III 1520. u Carpano, Labinu, u Istri, umro 11. III 1576. u Frankfurtu na Majni.

Već kao mladić na školovanju u Veneciji, pod utiecajem fra Balde Lupetine oduševio se za protestantizam. Polazi 1539. na studije u Basel, Tübingen i Wittenberg.

teolog, povjesničar i lingvist

rođen u  Labinu
1520

Postaje magister 1544,a uskoro i profesor hebrejskog i grčkog jezika na sveucilištu u Wittenbergu. Tu stupa u bliži kontakt s prvacima reformacije; Luther ga zove "čovjekom velike vjere i vrlo poznatim medu našima", a Melanchton piše predgovor za niegov prvi teološki spis O rijeci vjere (De vocabulo fidei), štampan 1549.

Uskoro Vlačić dolazi u sukob s nekim protestantskim teolozima, koji su nakon Lutherove smrti u tzv.Augsburškom i Leipziškom interimu pristali na kompromis s Rimom, te kreće 1549. u Magdeburg.

Stavlja se na čelo idejne borbe protiv pape, cara i pomirljive stranke medu protestantima.

U luteranskom pokretu nastale su dviie struje:

"filipisti" (pristaše Philippa Melanchtona) pokorili su se državnoj vlasti, a

"flacijanisti" (pristaše Vlačićeve) ili "gnoseoluterani" (naziv po Lutherovoj teoriji spoznaie) pružili su joj otpor. Dok carski maršal Mauricije Saksonski opsjeda Magdeburg, Vlačić piše i štampa propagandne spise kojima podržava moral u gradu i koie ubacuje u neprijateljsku vojsku.

Copyright © 2000, Guido Villa. All rights reserved.
 

God. 1557-61. bio je Vlacic profesor teologije i hebr. jezika na sveučilištu u Jeni i crkveni superintendant Tiringije, ali i tu dolazi u sukob zbog svog determinističkog stava; seli u Regensburg, u kojem živi od 1562. do 1566, zatim živi kao prognanik u Antwerpenu i Strasbourgu (1567). Zbog svoje nepopustljivosti prisiljen je i otamo otići pa se na kraiu seli 1573. u Frankfurt na Majni gdje je u bijedi i umro.

"Tudinac i Slaven", koii se čitavog života borio protiv Rima ("Ahil čistog luteranstva"), Vlačić se u okviru njemačke reformacije razvio kao jedna od najznačajnijih ličnosti, zastupajući Lutherov nauk o milosti u gotovo fatalističkoj formulaciji. Uviiek borben, nije nikad odstupio od svoiih načela i usudio se napasti čak i Melanchtona, koji ga je zbog toga nazvao "ilirskom zmijom".

Vlačić je napisao oko dvije stotine radova (najvećim dijelom na latinskim jeziku).

Djelo Katalog svjedoka istine (Catalogus testium veritatis) pisao je u Magdeburgu (1553--55) a izdao u Baselu 1556. Tu navodi kao preteče reformacije crkvene pisce i druge autoritete, koji su prije XVI st, "dizali svoj glas protiv rimskog pontifeksa i zabluda papizma."

U Magdeburgu je zamislio i organizirao suradnički kolegij za monumentalnu crkvenu povijest Magdeburške centurije (Ecclesiastica Historia, Centuriae Magdeburgenses) u trinaest knjiga (objavljene u Baselu 1559--1574). Svaka knjiga obuhvaća jedno stoljeće (lat. centum: sto), odatle naziv djela. Vlačić je jedan od glavnih pisaca ove prve štampane, planski i kritički obrađene povijesti crkve do 1300.

U Jeni i Regensburgu napisao je Ključ Svetog pisma (Clavis Scripturae sacrae) izd. 1567, prvi enciklopedijski i hermeneutički rjecnik "Biblije", u kojemu je postavio načelo da je "historiia temeli naučavanja". U Ključu i drugim djelima nalaze se Vlačićeve sistematske lingvističke rasprave. 

U rukopisu su ostali etimoni za četiri "glavna" jezika: grčki, latinski, njemarki i "ilirski". Svi Vlačićevi spisi prožeti su filozofskim razmatranjima, posebno se pozabavio filozofijom u raspravi O ci]jevima teologije i svjetovnih znanosti.

Pripisuje mu se i rasprava iz logike Dijalektička paralipomena u kojoj ukazuje na važnost srednjeg pojma u silogizmu.


Labin

Autobiografski Vlačićevi spisi govore o njegovoj povezanosti s domovinom. Neko vrijeme bio je u vezi sa suradnicima hrv. protestantske tiskare u Urachu. God. 1563. putuje u Štajersku, Kranjsku i Istru. Bavio se mišlju da u Regensburgu ili Celovcu, a možda i u Ljubljani, otvori protestantsku školu, u koioj bi se predavalo "ilirskim" jezikom. U protestantizmu Vlačić vidi ideju koja bi mogla vjerski približiti sve južne Slavene (uključujući tu i muslimane). Njegovu poslanicu P. P. Vergeriju preveo je P. Trubar na slovenski 1550. Postoji mišljenje da je Vlačić autor dvaiu manjih polemičkih spisa na hrvatskom. jeziku (čakavski, ikavski) koji su štampani u višejezičnim djelima i to: Rasgovaranje meju papistu i jednim luteran, Padova 1555. i Katehismus hervatski u Otročjoj bibliji, Regensburg 1566.

Published works:

  • 1549: De vocabulo fidei 
  • 1555: De voce et re fidei 
  • 1556: Catalogus testium veritatis, qui ante nostram aetatem reclamarunt Papae 
  • 1558: Confessio Waldensium
  • 1559: Konfutationsbuch
  • 1559-1574: Ecclesiastica historia, integram Ecclesiae Christi ideam ... secundum singulas Centurias, perspicuo ordine complectens ... ex vetustissimis historicis ...congesta: Per aliquot studiosos et pios viros in urbe Magdeburgica 
  • 1567:  Clavis Scripturae Sacrae seu de Sermone Sacrarum literarum
  • 1570:  Glossa compendiaria in Novum Testamentum

Izvor: 

  • Opća Enciklopedija Jugoslavenkog Leksikografskog Zavoda.

Vidi takoder:

Links:

  • http://www.flacius.net/ (English, Deutsch, Italiano and Hrvatski)
  • Flacius Illyricus Matthias - http://www.fwkc.com/encyclopedia/low/articles/f/f008000631f.html
  • Biblical Theology and the Analogy of Faith - http://www.fuller.edu/ministry/berean/analogy.htm
  • Paracelsianism as a religion, in conflict with the established churches - http://www.ritmanlibrary.nl/theophrastia.html
  • Concordia Lutheran Conference, The Flacian Controversy - http://www.concordialutheranconf.com/cl_articles/CLO_articleMLN_sept1995.cfm

Image source: De Bruy


Main Menu


This page compliments of Marisa Ciceran  & Guido Villa

Created: Saturday, May 20, 2000.  Updated Tuesday November 27, 2012
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA