|
| |||||||
|
Paul Kupelwieser,
Brioni: Iz sjećanja
jednog starog austrijanca | UREDNIK: Mirko Urošević
| Tiskana 1918. u Beču, u završnici Prvog svjetskog rata i raspada Dvojne monarhije, autobiografija Paula Kupelwiesera desetljećima je bila zaboravljena. Svojedobni vlasnik Brijuna posvetio se u suton svoga života pisanju sjećanja, ne stoga da bi svijetu oko sebe ponudio senzacije, već da ih sam zadrži u uspomeni. Kupelwieserovo jednostavno pripovijedanje osobne životne sudbine sadrži zanimljiv opis austrijske, odnosno kontinentalne željezne industrije u drugoj polovini 19. stoljeća (nekoć je bio generalni direktor željezare u Vitkovicama), a u nastavku se pisac usredotočuje na Brijune i svoju ulogu u njihovom razvoju. Važan dio knjige svakako jest opis djelovanja Roberta Kocha, pristiglog upravo na Kupelwieserov poziv, i njegovih uspješnih nastojanja da suzbije malariju. Čitatelj koji se nađe zbunjen dvojnošću otočnoga imena (Brijuni/Brioni), tj. već višekratno postavljanim pitanjem o ispravnosti jezične porabe jedne od postojećih varijanti, odgovor će u konciznom obliku pronaći u Uredničkoj napomeni na kraju knjige. Source:
| NaslovnicaDanas u Austrijskom kulturnom forumu:Zagreb, 13. prosinca (AMPress) - U Austrijskom kulturnom forumu u Zagrebu (Gundulićeva 3) večeras je u 18 sati na programu promocija autobiografske monografije negdašnjeg vlasnika brionskog otočja Paula Kupelwiesera "BRIONI". O knjizi će govoriti njezin urednik i priređivač Mirko Urošević. Istom prigodom istoimeni Nacionalni park danas predstavit će njegov ravnatelj Ratomir Ivičić. "BRIONI" su dio obimne rukopisne autobiografije Paula Kupelwiesera (1843.-1919.) iz koje 1918. u Beču priređena i objavljena knjiga "Iz sjećanja starog Austrijanca". To djelo, u kome onodobni vodeći evropski stručnjak za čelik i maštoviti poduzetnik opisuje motive dolaska na Brione i njihovo pretvaranje u evjetsko elitno okupljalište, palo je u zaborav i kod nas nije publicirano. Tek 1985. jedan fragment je objavljen u "Kulturno-povijesnom vodiču Brioni" (koji je u 150.000 primjeraka tiskan zasebno na hrvatskom, slovenskom, talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku). Poglavlje "Brioni" izlazi 1993. kao zasebni broj časopisa "Histria historica" usporedo na njemačkom i hrvatskom, a ove godine pulski izdavač Amforapress objavljuje novi prijevod Kupelwieserove autobiografije u reprezentativno uobličenoj knjizi tvrdoga poveza i s novom dodatnom građom.
Nedugo nakon što je početkom ljeta 1947. prvi put došao na oslobođene Brione (a Pula je još bila u tzv. Zoni A), Josip Broz Tito izabrao je 1949. otočje za ljetnu rezidenciju i istodobno dao prevesti dio Kupelwieserove autobiografije (na otoku je zatečeno više primjeraka knjige) koji se odnosi na Brione, kao i kompletan brionski vodič iz pera poznatog arheologa Antona Gnirsa. Tako su se u obnovi u savezničkom bombardiranjnui razorenog otočja i upravljanju koristila Kupelwieserova iskustva (uključivši i sadnju mandarina). Danas Kupelwieserova sjećanja mogu korisno poslužiti u realizaciji projekta "Brioni Rivijera", posebice zahvata na samom otočju. Ustvari, tamo treba učiniti isto ono što je napravio Kupelwieser prije stotinu godina, samo u kontekstu današnjie potražnje i tehnoloških dostignuća. Pritom valja podsjetiti da su zbog Briona u ono vrijeme vozili posebni vlakovi sa spavaćim kolima iz Beča, Berlina, Petrograda, te da je tamo tokom cijele godine dolazila svjetska aristokracija. Konačno, iz ove knjige saznaje se i koliko je do posljednjeg dana Paul Kupelwieser bio i ostao privržen Brionima: kada je 20. 0žujka 1919. umro pokopan je na bečkom groblju privremeno, dok, kako je poželio oporučno i što je pisalo i na osmrtnici, ne bude moguće prenijeti ga i sahraniti u obiteljskom mauzoleju pokraj supruge Marije (umrle u studenom 1915.) na Brionima! Nakon njemačko-hrvatskog , za iduću sezonu pripremaju se zasebna izdanja na engleskom i talijanskom jeziku. Source:
| This page compliments of Marisa Ciceran Created: Wednesday, August
01,
2007; Last Updated:
Wednesday, August 01, 2007 | |||
Na uvodnom mjestu, umjesto predgovora, nalazi se tekst Hermanna Bahra
iz njgeovog čuvenog "Dalmatinskog putovanja" (1909.) u kome on o
Brionima piše kao o "Kupelwieserovom carstvu" i zbog čijeg se pothvata
njegovo srce - smije. Prof. Brigitte Sokop iz Beča načinila je
rodoslovno stablo obitelji Kupelwieser iz koga se uz ostalo razabire
da negdašnji vlasnik otočja danas nem potomke po muškoj liniji. Bogato
ilustrirana knjiga, nakon autorova teksta s lijeva u izvorniku a desno
u hrvatskom prijevodu, završava uredničkom napomenom u kojoj je
prikazana sudbina ove autobiografije.