|
English
|
|
Danijela Lazarić-Zec i Olga
Dabović-Rac upozoravaju na izostanak preventivnih pregleda |
KARDIOVASKULARNE BOLESTI I RAK DOJKE KAO JAVNOZDRAVSTVENI
PROBLEMI ISTRE: PRIJEKO POTREBNO VIŠE KONTROLE
Više umrlih od raka u Istri nego u Hrvatskoj
Zabrinjavajuće je što, prema anketi, gotovo polovica
Istrana i ne zna da ima visok tlak • Zašto Istra koja, poput Italije, pripada
mediteranskom podneblju - poznatom po prehrani zdravoj upravo za srce i krvne
žile – ima znatno veću stopu smrtnosti od te zemlje? • U čak 81 posto slučajeva
rak dojke otkriven je u kasnoj fazi, a od njega godišnje u Istri umire 30 do 40
žena. U Hrvatskoj češći moždani udar, a u Istri infarkt. Rak grlića maternice u
porastu kod žena u Istarskoj županiji
Piše Maša JERIN
U Istri, kao i u cijelom razvijenom svijetu, prvi su uzrok smrti bolesti
cirkulacijskog sustava, a drugi zloćudni tumori. Upravo su zbog toga
kardiovaskularne bolesti, od kojih najviše umiru muškarci, te rak dojke, kao
najrizičnija bolest žena, prepoznati kao javnozdravstveni problemi naše
županije. Oni će se u idućih sedam godina - uz brigu za starije osobe, zaštitu
pitke vode i borbu protiv ovisnosti - rješavati u sklopu Plana za zdravlje
građana Istarske županije.
- Čak 54 posto svih smrti uzrokovano je posljedicama bolesti krvnih žila,
visokog krvnog tlaka, srčanog infarkta, a u nešto manjoj mjeri i moždanog
udara, rekla je dr. Danijela Lazarić-Zec iz Zavoda za javno zdravstvo. Za
razliku od moždanog udara koji je prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, on je u
Istri na drugom mjestu. Naime, kod Istrana je češći infarkt, dok su pak
Istranke, i to one starije, podložnije moždanom udaru.
Dvostruko više umrlih od bolesti srca nego li u Europi
Iako su ove bolesti uobičajene za sve razvijene zemlje, u Hrvatskoj je broj
umrlih od bolesti srca dvostruko veći od onog u Europi. Zabrinjavajuće je što
dolazi do porasta bolesti kod radno aktivnih muškaraca u dobi od 45. do 64.
godine. Zbog čega Istra, koja pripada mediteranskom podneblju - poznatom po
prehrani zdravoj upravo za srce i krvne žile - nije po zdravstvenoj slici
sličnija Italiji, zemlji s vrlo niskom stopom smrtnosti?
- Razlog valja tražiti u nedovoljnoj zdravstvenoj osviještenosti, ali i u tome
da zdrav način života velikom broju građana nije financijski pristupačan,
objasnila je dr. Olga Dabović-Rac iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske
županije. - Stres, ekonomska nesigurnost, velika nezaposlenost, stalna
neizvjesnost, nizak životni standard, s tim povezana veća konzumacija alkohola
i cigareta, loše prehrambene navike koje uzrokuju debljinu, povišenu masnoću u
krvi, dijabetes, mogu samo potaknuti stvaranje kardiovaskularnih bolesti,
pogotovo kod osoba koje su genetski predisponirane. Ne čudi stoga da je samo u
Istri 2003. godine od tih bolesti umrlo 370 osoba mlađih od 65 godina, dodala
je.
Takvi su pacijenti vodeći i u statistici bolnica, pa tako interni odjel u Puli
bilježi porast bolesti cirkulacijskog sustava i infarkta kod sve mlađih
pacijenata.
|
|
|
U primarnoj se zaštiti tlak
mjeri tek kod 25 do 30 posto odraslih osoba. Snimak s jedne od akcija
Crvenog križa |
Bez kontrole veća je smrtnost
U polovici slučajeva smrtnost je povezana s neodgovarajućom kontrolom.
Naime, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, u primarnoj se zaštiti tlak
mjeri tek kod 25 do 30 posto odraslih osoba, težina kod deset, a savjetovanja
o zdravom načinu života gotovo da i nema. Zabrinjavajući su podaci Hrvatske
zdravstvene ankete prema kojima od ukupnog broja ispitanika njih 43 posto nije
znalo da ima visok tlak, 12 posto je znalo, ali se ne liječi, dok se svega 10
posto uspješno liječilo.
Sve veća smrtnost radno sposobnih osoba mogla bi postati još zabrinjavajuća
ako se nastavi trend loših životnih navika. Naime, podaci iz 2003. su
poražavajući – trećina srednjoškolaca redovito puši, a pijenje alkohola
postala je norma ponašanja. Zanimljiv je podatak da je veći broj djevojaka,
koje za tri posto nadmašuju mladiće u ovoj neslavnoj statistici. Ako se ne
promijene sadašnji trendovi, za tridesetak godina, kad ova omladina uđe u
četrdesete, doći će i do povećanja broja oboljelih od najsmrtonosnijih
oboljenja današnjice: kardiovaskularnih bolesti i – raka.
Godišnje u Istri 120 žena s rakom dojke
Vodeći maligni tumor kod muškaraca je upravo rak pluća, dok je kod žena na
drugom mjestu. Prvenstvo, naime, pripada raku dojke, bolesti koja u čitavom
svijetu pogađa jednu od 11 žena te je vodeći uzrok smrti žena od 35. do 59.
godine. U Istri godišnje obolijeva više od 120, a umire 30 do 40 žena, od čega
je polovica mlađa od 65 godina. Broj novooboljelih je u porastu, ali zbog
ranije dijagnostike, smrtnih slučajeva je manje kod mlađih pacijentica.
- Međutim, mnoge naše nonice uopće ne odlaze ginekologu i rak otkriju kad je
već kasno, zbog toga je smrtnost starijih od 65 godina u porastu, objasnila je
Lazarić-Zec.
Budući da rano otkrivanje raka dojke može spriječiti smrt, pitali smo
liječnicu kakva je dosadašnja praksa pregleda u Istri.
- Preglede dojki moraju obavljati obiteljski liječnici i ginekolozi. Međutim,
ovi posljednji pregledali su tek svaku drugu ženu, a obiteljski liječnici i
manje, svega pet posto, dodala je.
Uz to, valja naglasiti da je u čitavoj Istri donedavno radio samo jedan
mamograf kojim se godišnje moglo pregledati oko 5.000 žena, a na red se čekalo
i do devet mjeseci. Je li taj broj dovoljan nepotrebno je i pitati ako se uzme
u obzir da su sve žene iznad 40-te pod rizikom, a njih u Istri ima više od
56.000. Podaci o lošoj prevenciji su naglašeniji kad se pribroje rezultati iz
onkološke ambulante pulske bolnice – u čak 81 posto oboljelih rak je otkriven
u kasnim fazama.
- Mnoge se žene boje ili srame otići na pregled jer je riječ o intimnim
dijelovima tijela te je nedovoljna osviještenost i educiranost žena također
jedna od zapreka za rano otkrivanje bolesti, naglasila je Lazarić-Zec dodavši
da će se Plan za zdravlje fokusirati upravo na rješavanje spomenutih problema.
U Istri najviše muškaraca s visokim tlakom
- Istra je u odnosu na Hrvatsku u nešto boljem položaju po broju oboljelih
od raka pluća, međutim, rak grlića maternice je u porastu, istaknula je
Lazarić-Zec. Rak želuca manji je problem u Istri za razliku od drugih,
kontinentalnih dijelova Hrvatske što se pripisuje razlikama u prehrani.
Specifično je za Istru i to da je smrtnost zbog bolesti srca veća u odnosu na
Hrvatsku, dok je za moždani udar i rak pluća manja od hrvatskog prosjeka.
Prema objavljenim podacima, u Istarskoj županiji prosječno godišnje od raka
obolijeva oko 900 osoba, a umre oko 545. Time je udio umrlih od raka u Istri,
koji čini četvrtinu svih umrlih, veći u odnosu na Hrvatsku.
Prema Hrvatskoj zdravstvenoj anketi provedenoj 2003., u Istri je najviše
muškaraca s visokim krvnim tlakom, po debljini smo prosječni, a po pušenju pri
dnu ljestvice. Napominjemo, međutim, da istraživanje ne pokazuje pravo stanje
u Istri budući da je promatrana u sklopu zapadne regije zajedno s
Primorsko-goranskom i Ličko-senjskom županijom. Na žalost, u Zavodu za javno
zdravstvo nisu nam mogli ponuditi precizniju zdravstvenu sliku naše županije
jer, kako kažu, za takvo bi istraživanje bilo potrebno više vremena. |
