Ira Kraljić i Erol Mlakar, MIK u Kastvu 1980. g. (foto: B. Kukurin)

Istarsko-Primorski melos
I čakavska riječ u zabavnoj muzici

Velike autohtone narodne umotvorine trajne su i vječne u vrijednosti svakog naroda. Stara baština, ali i nepresušno vrelo novih nadahnuća, pa i stalne obnove starog, čine kontinuitet stvaranja.

Da je tako pokazuje nam sadašnja panorama evropske i svjetske suvremene glazbe - na markantnom uzorku minula dva stoljeća. Navest ćemo primjere romantike (ruske, talijanske, njemačke, mađarske, te suvremenije danske i finske, I američkog jazza, a na zabavnom području: francuske šansone, napolitanske kancone, grčkog buzukija itd.

Sve ovo može se primijeniti i na našu muziku. Navodimo samo primjerke: od Dobronjića, Gotovca, Slavenskog, Hristića, preko Bara-novića i Tijardovića... Svi ovi navedeni kompozitori, a i drugi, u svojim djelima inspirirali su se narodnim melosom i narodnim umotvorinama [pjesma, fabule, tekstovi, ples, događaji...).

Kompozitor, pripadnik naroda ili kraja u kojem živi i tekovine narodnog stvaralaštva, jer su one bliske njegovu životu i dio [138] su njega samoga. Prema snazi svog izraza, znanju i afinitetima prema pojedinim vrstama glazbe gradi svoje djelo.

Najveća djela ozbiljnih, težih ili lakših sadržaja i stilova ostala su vrijedna i rado slušana, ako su građena prvenstveno na čvrstim temeljima i jasnim inspiracijama. Najčvršći temelji su oni koji su nikli inspirirani životom kraja u kojem se živi!

To su po mome mišljenju osnovne istine akstomi mnogih kompozitora!

Svako vremensko razdoblje ima svoj način života i životnih potreba, što snažno utječe na pristupe komponiranju i na same kompozicije. Način života, tempo, društvena zbivanja, tehničke mogućnosti izvedbe, pa i moda, imaju također veliki utjecaj na stil kompozicije i rad kompozitora.

ZABAVNA MUZICA

S pojmom zabavne muzike nameću nam se mnogi problemi i pitanja:

• Što Je zabavna muzika?
• Čija je i za koga je pisana? (Kome namijenjena?)
• Koji su joj mediji?
• Njen utjecaj na omladinu i na život sadašnjice?
• Potreba zabavne muzike?

Publika joj je u prvom redu mladost, jer omladina prirodno smatra zabavnu muziku izražajem svog vremena i svojih prohtjeva. Preko nje izražava svoju snagu i energiju mišljenja (često i vrlo negativno).

Zbog korjenito izmijenjenih prirodnih i društvenih odnosa između starijih i mladih generacija, veliko je razmimoilaženje u shvaćanju i pristupu zabavnoj muzici.

Zabavna muzika vezana je uz ritam vremena, uz plesnu muziku i plesne podije, plesne forme i pomodarstvo plesa i zabave. Mogućnosti izvedbe, popularnosti i izražaja su sve bogatije i raznovrsnije: masovni koncerti, radio, televizija, elektronski uređaji i instrumenti...

Sve to pridonosi bržem i masovnijem širenju zabavne muzike.

U naglom tehničkom razvoju stvaraju se nove izražajne mogućnosti, te je u tom razvoju vrlo teško objektivno ocijeniti; koji smjer muzike, način i izražaj je pozitivan i da li ima. ili će imati pozitivan ili negativan utjecaj na muziku, omladinu ili kulturni razvoj?

[139] Jedno je sigurno: i mi u ovim svjetskim stremljenjima ne možemo ostati izvan tih događaja i ponašati se kao da se to nas uopće ne tiče. Utjecaji radija, televizije, filma i drugih medija toliko su veliki da ih ne možemo isključiti iz muzičkog stvaralaštva.

Kad to uzmemo u obzir ne može nam biti svejedno kakvu zabavnu muziku prezentiramo javnosti preko spomenutih medija. Ne može nam biti svejedno da li je ta zabavna muzika samo pomodarstvo ili izraz života i shvaćanja drugih naroda često puta s puno elemenata koji su nama i nacionalno i društveno strani. Ovaj načeti problem bih proširio pitanjem:

Zbog čega je potrebno i kojom svrhom valja unašati u zabavnu muziku elemente melosa naroda ili kraja u kojem muzika nastaje!?

Svako doba i razdoblje imalo je svoje plesove, plesane uz pjesmu i muziku područja i regionalnih i nacionalnih izraza. Ti plesovi i plesne melodije u početku su folklorni izraz naroda - puka. U kasnijim razdobljima srednjeg vijeka vlastela na dvorovima priređuje plesne zabave, te se pored pučkih plesova uvode komponirane plesne forme (minueti, kadvilje, polke, valceri...). I ovi plesovi ("plesne melodije") imaju elemente narodnog melosa koji su i danas prepoznatljivi (češka polka, tirolski jodleri...i đr.).

Kao jak elemenat osebujnosti ritmike i melodike, u početku 19. stoljeća crnačka pjesma stvara nove plesne forme i nove nazive muziciranja i plesa. Ovaj u Americi novorođen stil muzike brzo poprima i Evropa pod nazivom "jazz" (džez). U Evropi se naglo počima imitirati muziciranje i pjevanje u stilu jazza, te nastaju razni oblici plesnih i pjevnih kompozicija koje u sebi imaju još vrlo malo od čistog jazza. Živa riječ i akcenti pojedinih evropskih jezika iskrivljuju akcente i ritmičke osebujnosti jazza. Preko riječi i akcenata poprimaju sve više karakteristike narodnih osebujnosti.

U ove plesno-pjevne melodije (pjesme) povremeno se unaša i narodni izvorni melos ili karakteristike tog melosa. Tako nastaje jedan novi tip muzike plesno-pjevne koji dobiva novi naziv "zabavna muzika". Ta "zabavna muzika" postaje artikl široke potrošnje, postaje vrlo pristupačna i popularna u svim slojevima.

Uz pjevno-plesne forme ova se muzika proširuje i na koncertne forme što imaju karakteristike melodike i ritmike poprimljene iz jazza i "zabavne muzike". Taj tip muzike (nazovimo ga "zabavna muzika") dobiva sve više vrlo kvalitetnih kompozicija i vrlo inventivnih melodija pjevnog i plesnog karaktera. Ove kompozicije dosižu do vrhunskih kvaliteta muzičkog stvaralaštva!

[140] U mnoge kompozicije unašaju se elementi ili citati narodnog melosa. Te kompozicije odvajaju se kao zaseban kvalitet u mnoštvu hitova i popularnih šlagera koji su vrlo često plagijati i komponirani na efekte i trikove pomodarstva.

Kompozicije sa elementima narodnog melosa i ritmike jednog kraja ili naroda, u svijetu konzumenata zabavne muzike se uočavaju kao novitet, a često djeluju za drugi narod egzotično. Svaki poznavalac zabavne muzike (i njene produkcije), a to je veliki postotak omladine, Iako i brzo uočava elemente novoga, a kvalitetniji noviteti lako se prihvaćaju jer odskaču od standardnih kompozicija.

Ove navode potvrđuje slučaj kompozitora Theodorakisa i Djece Pireja i ostalih njegovih kompozicija zabavne muzike, koje zbog elemenata grčkog melosa i inventivne obrade kompozitora postaju pjevne i popularne u cijelom svijetu. Upoznavaju cijeli svijet s grčkim narodnim melosom, a u isti čas su i velika turistička propaganda!

Pomodarstvo, popularnost, velika konzumacija i lagana zarada (često i za slabiji kvalitet} vrlo je negativno utjecalo na razvoj i stvaranja u "zabavnoj muzici", pa nastaju i kompozicije vrlo slabih kvaliteta, plagijati i imitiranja hitova, a s vrlo malim znanjem i invencijama kompozitora i tekst-autora.

Stvaranje novih formi, plesnih oblika i melodija sve se više oslanja na pomodarstvo i uspjehe potrošnje i profita. Nastaje razdoblje "rock-a", "beata", "punck rocka" i ostale "pop muzike". U tom razdoblju (našem razdoblju) kad muzika i muzičari nisu samo izraz muzičkih stvaranja, već i svih trikova mode, načina života, oblačenja... pa sve do uživanja droga; muzika tzv. "zabavna" poprima i veći društveni značaj!

Zabavnu muziku (pop muziku) omladina prihvaća kao infekciju vremena, kao izraz svoga doba i mladosti, kao nešto što daje revolt na načine života i ponašanja starijih generacija. Razvoj elektronike, gramofonskih produkcija, radija i televizije omogućuje im brže razvoje i promjene, te se s vrlo malo znanja i invencije postižu veliki efekti, veliki utjecaji na publiku i stiču veliki profiti.

Gledajući sve to, javlja se nesklad u zabavnoj muzici, koja sve više podliježe zakonima mode i tržišta, a sve manje ostaje dio umjetnosti!

Ovaj kratki opis nastanka, stvaranja i razvoja zabavne muzike sigurno nije potpun u činjenicama i idejama. Nama je ovdje želja prikazati samo stanje, a da bismo mogli konstatirati nekoliko činjenica:

1. Ne može se zanemariti utjecaj zabavne muzike na život, način života, rad i kulturni t razvoj omladine. [141]
2. Radi velikog utjecaja diletanata u hiperprodukciji zabavne muzike, ona često gubi na kvaliteti, pa je starije generacije i "ozbiljniji" muzičari često ocjenjuju kao manje vrijednu.
3. Preko zabavne muzike upoznaju se najlakše i najbrže i drugi narodi s našim melosom.
4. Ne valja zanemariti ni "ne nacionalnu dobit" koju su neki narodi postigle "zabavnom muzikom" (Engleska - "The Beatles", "Rolling Stones").
5. Kad je zabavna muzika potreba kao izraz tempa vremena., kao volja i oduševljenje mladih i budućih generacija, onda bi trebalo biti vrlo važno i značajno: Kakva im se zabavna muzika prezentira (nudi)!?

Omladina zanesena melodijama stranih naroda, koje su pjevane stranim jezicima, pada pod utjecaj muzike i teksta, koji nam često puta za naša shvaćanja nije blizak i ljudski pozitivan. U mnogim se slučajevima mogu uvući preko pjesme u život i rad omladine i negativne pojave, te i utjecaji stranih nam načina života i kulture.

Osnivanjem MIK-a koji ima u početnim godinama motto [citat iz prospekta koncerata) Svrha mu je popularizacija osebujnog melosa Hrvatskog primorja, koji u sebi sadrži jedinstvenu i neobičnu istarsku ljestvicu. Kompozitorima naše regije otvara se po prvi puta mogućnost plasmana kompozicija. Pisanje i ostavljanje kompozicija u ladicama je vrlo bolno, pa već mogućnost plasmana i mogućnost da će se kompozicija čuti i biti izvedena u većim sastavima, daje veliki podstrek za povećanje rada i broja kompozicija, a i kvalitet. Kompozicije i stvaranja su izvrgnuta kritici, a publika je u mogućnosti reći svoj sud i prema svojim afinitetima prihvaća kompozicije. Kompozicije i zvukovno i kvalitetno po izvedbi postaju pristupne kritici i štampi. Kompozicije se počinju stavljati na ploče (u početku samo nekoliko kompozicija, a kasnije cijeli MIK), pa se i građanstvu omogućuje da sluša kompozicije MIK-a u svojim domovima. Analizom tih, a i mnogih drugih elemenata dobivao se daljnji smjer kojim pufem treba MIK poći.

Tu je MIK izvršio svoju funkciju!

U doba festivalomanije i sam naziv festival i objavljivanje natječaja privuklo je i mnoge eminentne kompozitore, te su počeli komponirati za MIK i upotrebljavati istarsko-primorski melos u svojim kompozicijama. Vrijedno ih je spomenuti: Milivoj Koerbler, Bojan Adamić, Mario Nardeli, Marija Radić, Roman Butina, Ferdo Pomykalo, Mario Boljuni, Pero Gotovac, Nikica Kalođera, Dragiša Dukić, Ivo Koerbler, Arsen Dedić, Zvonimir Golob, Bogoljub Srebrić, Mario Kinel, Milan Lentić, Ivica Krajač, Zdenko Runjić, Stjepan Mihaljinec, Ivo Robić, Ićo Kelemen, Rudolf Mahalup itd. To su eminentna imena jugoslavenske zabavne muzike. Pored ovih kompozitora zabavne muzike, vrijedno je spomenuti pokušaje kompozitora: Emil Cosetto, Tihomil Vidošić, Boris Papandopulo, Miljenko Prohaska.

Mnogi od ovih kmpozitora smatraju da je to muzičko područje za koje je vrijedno načiniti kompozicije, pa makar i za festival laganijeg žanra. Oni kao kompletne muzičke lićnosti prilaze na svoj, način komponiranju i unašanju elemenata istarsko-primorskog melosa u svoje kompozicije, a što je dalo naročitu kvalitetu MIK-u.

Rezultat je da mnoga imena kompozitora zabavne muzike više ne sudjeluju na MIK-u. Ostaje međutim i dalje entuzijasta (većinom iz same regije ili po nečemu vezani za regiju) koji kontinuirano pišu i sudjeluju na MIK-u. Pored već spomenutih kompozitora treba i njih spomenuti: Nello MilotU, Ljubo Kunfarić, Andrej Basa, Lađa Kos, Heda Piliš, Aca Petrović, Josip Forenbacher, Adela Dobrić, Beti Jurković, Aldo Galeazzi, te pokojni Celeste Zrele itd.. Neka mi oproste kolege kompozitori ako sam kojeg u ova tri popisa izostavio.

Težak je problem popularizacija kompozicija MIK-a.

Primorska melodika, tj. melos primorsko-gradskih pjesama s elementima mediteranske melodike je prihvatljivija za publiku od kompozicija pisanih u istarskom melosu i istarskoj ljestvici. Na zadnjim festivalima se to jasno uočava, jer samo laganije i manje muzički vrijedne pjesme dobivaju priznanja i nagrade publike.

Vrlo je vrijedna koncepcija MIK-a, izvođenje koncerata po mjestima Istre i Hrvatskog primorja, tj. seljenje svaki dan u drugo mjesto. MIK postaje "putujući festival". U prospektu koncerta 1973.g. piše: "Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj programskoj koncepciji ovaj festival predstavlja ne samo smotru dostignuća na polju stvaranja skladbi inspiriranih melosom ovoga kraja, već u prvom redu poticaj za najživlju amatersku, kulturno-umjetnićku djelatnost u svim mjestima kroz koja prolazi raspjevana festivalska karavana."

MIK daje mogućnost i manjim mjestima da kulturno-umjetnička društva, sekcije, zborovi, folklorne grupe ili pojedinci mogu nastupiti i pokazati svoj kulturno-umjelnićki rad, pripremati se za slijedeći MIK i pokazati svoj napredak. To je jedini festival u Jugoslaviji koji ima ovu funkciju pa bi ga trebalo bolje stimulirati i dati mu još veće mogućnosti, prvenstveno financijske.

Preopširno bi bilo da registriramo sve kompozicije svih 16 godina MIK-a, ali kompozicije pisane pod utjecajem istarske ljestvice kao naročito vrijedne pokušaje treba spomenuti. Analizirat ćemo ukratko sve festivale MIK-a. [147]

I. MELODIJE KVARNERA 1964.

U prospektu (programu) koncerta piše "... sa tematikom o ljudima, gradovima i ljepotama naše obale. Svrha je natječaja da se podstaknu autori iz našeg kraja na polju kompozicije, pisanja tekstova, aranžmana i produkcije." Izvedeno je 12 kompozicija sve samo autora naše regije. Tri nagrade publike (pokali), nagrada stručnog žirija (pokal), za najvedriju melodiju nagrada revije Ritam Novi Sad (skulptura kipara Jovana Soldatovića). Natječaj nema novčanih nagrada, što će ostati karakteristika ovog festivala.

U kompozicijama nema tragova istarske ljestvice, već su skoro sve primorske melodije s dalmatinskim prizvukom i tematikom o moru.

Izvode se ove godine u čast 20-godiŠnjice oslobođenja Rijeke. Pokrovitelj je Kulturno-prosvjetna zajednica Rijeka.

Izvedeno je dvadeset kompozicija koje su po stilu, melodiji i tekstu slične prošlogodišnjima.

Već se javlja festivalska zainteresiranost te sudjeluju u većini kompozitori iz Zagreba, Splita i Beograda, a samo šest kompozitora iz naše regije. Novost je uvođenje novih ritmova Fešta na palubi - tvisl.

Prvi tragovi istarskog melosa javljaju se u kompoziciji Suvenir, kompozitora Nella Milottija.

Izvedeno 22. kompozicije. Sve više kompozicija nema ni "dalmatinskog melosa", a kamo li "istarsko-primorskog". Na festival ulaze samo po tematici teksta o moru. Mnogi tekstovi nisu čakavski. Koncerti se izvode u Rijeci i Puli. Sudjeluje u izvedbi samo sedam kompozitora naše regije. Natječaj nije dosljedan svom prvom proglasu.

Vrijedna je pažnje kompozicija s istarskim melosom, u kadenci: Bokaleta, kompozitora Nella Milottija.

IV. MELODIJE KVARNERA '67.

Koncerti sa glasanjem publike se održavaju od 24. VI. - 28. VI. 1967. u Kraljevici, Lovranu, Senju i Rijeci. Izvedeno je 16 kompozicija. Pored tekstova pjesnika-tekstopisaca, u formi pogodnoj za komponiranje javljaju se i kompozicije uglazbiljene na tekstove Drage Gervaisa.

Kompozicije u kojima se osjeća "istarski melos" su: Nello Milotti - Vrati se mornaru i Mladić s Kvarnera, te Ljubo Kuntaric (pod pseudonimom Mate Mandrać) Otišal je opet brođit. To je kompozicija u kojoj su po prvi puta upotrebljeni ritmovi beata (bita). Na festivalu sudjeluju četiri kompozitora iz naše regije sa Šest kompozicija.

V. MELODIJE KVARNERA '68.

Koncerti se održavaju u deset mjesta od 22. VI. do 22. VII. 1968. i to u: Senju, Kastvu, Crikvenici, Mošćeničkoj Dragi, Bakru, Rovinju, Puli, Lovranu, Kraljevici i Rijeci. U koncertnom programu je napisano: "Ovogodišnja peta jubilarna priredba Melodije Kvarnera obuhvaća osim pjesama i nastupe folklornih i muzičkih grupa čime se želi zaokružiti jedan mali mozaik kulturnih vrednota istarskog i riječkog područja koji ove godine slaui 25. godišnjicu priključenja matici domovini.".

Ovo je već pravi putujući festival, koji pokazuje svake godine sve veće kvalitete.

Izvedeno je 24 kompozicija, među kojima su i vrijedni pokušaji: Boris Papandopulo: Svitak i pandul, Emil Cosetto; Rugalica i Barkarola, Tihomil Vidošić: Lipa Mandolina..

Osim ovih kompozicija koje su ozbiljnijeg koncertnog karaktera, istarski melos se javlja u sljedećim kompozicijama: Nelo Milotti Barbe i Urinjske baklje. Ljubo Kuntaric Naš je Ivić šal i Hodi Pave navigat. Na festivalu sudjeluju samo Četiri kompozitora iz naše regije sa šest kompozicija. Natječaj poprima sve više festivalski oblik sa svim manama S pozitivnostima. Većina melodija je u primorsko-dalmatinskom melosu ili melosu koji ne spada na M1K, a tekstovi su već većinom čakavski. Uglazbljene su četiri pjesme Drage Gervaisa. [149]

VI. MELODIJE ISTRE I KVARNERA '69. - "MIK"

Promjena imena u festival Melodije Istre i Kvarnera kao da ozakonjuje proširenje na područje Istre, izvođenje u istarskim mjestima i upotrebu istarske ljestvice. Festival se održava od 25. VI. do 5. VII. 1969. u deset mjesta: Kraljevica, Bakar, Rab, Lovran, Pazin, Krk, Senj, Kastav, Pula i Rijeka.

Izvedena je dvadesetijedna kompozicija. Već ima osam kompozicija u kojima se osjeća istarska melodika, a u nekoliko je još nejasna i nedorečena.. Nažalost ima kompozicija koje nemaju mjesto na ovom festivalu, a mogle bi se uvrstiti i na ostale festivale. Žiri festivala (ne samo ove godine) zaboravlja na propozicije i svrhu festivala. Podstrek stvaraocima u regiji je smanjen. Samo su četiri kompozitora s područja regije sa šest kompozicija. Komponirane su i pjesme Mate Balote, Drage Gervaisa, pa i Dobriše Cesarića.

Kompozicije u kojima je korištena istarska ljestvica su slijedeće: Ivo Rožić Ča. će reć, Josip Forenbacher Dugi treptaj dana i Nevera, Nello Milotti Labinski tovari i Samanj, Tihomil Vidošić Boci, Bruno Rajkovic Mora i Ljubo Kuntarić Divojka z oštartje.

Festivalska karavana prolazi od 24. VI. do 4. VII. 1970. kroz jedanaest mjesta: Pazin, Kastav, Labin, Kraljevica, Buje, Bakar, Krk, Novi Vinodolski, Pula, Senj, Opatija. Festival već postaje uhodaniji i dobiva bolju kvalitetu. Još uvijek ima dosta kompozicija koje po melodici ne bi smjele ući u festival. To su melodije koje imaju tekst o moru, ali melodija nema elemenata čak ni dalmatinskog melosa, ni mediterana, a kamo li istarski melos. To su imitacije svjetskih šlagera. Izvedene su dvadeset i dvije pjesme. Kompozicije koje u sebi sadrže istarski melos su sljedeće: Zdravko Korpar Ispod ponistre (samo u uvodu i kadenci), Bruno Rajkovic Galiotova pesan i Oj Labinka i Labinjon, Bojan Adamić Na lahku ruku, Nello Milotti Pod lindarom, Tihomil Vidošić Sopimo, pivajmo, Franco Squarcia Tri nonlce i Ljubo Kuntarić Zlatne karoci.

Festival se održavao od 16. VI. do 26. VI. u jedanaest mjesta: Buje, Čavle, Krk, Novi Vinodolski, Pazin, Kraljevica, Pula, Bakar, Kastav, Labin i Senj. Bile su izvedene 22. kompozicije.Ovaj festival je po festivalskoj koncepciji nazadak. Previše ima kompozicija koje su "mučenje" melodija na Čakavske tekstove. Osim Milottija sa šest kompozicija zastupljena su samo još dva kompozitora iz naše regije. Ni jedna kompozicija ovog festivala (a što se je kasnije i pokazalo) nije bila pjevana ni popularna. Mnoge kompozicije po melodici ne bi smjele doći na ovaj festival. Ovo se valjda dogodilo zbog sastava žirija i klanskih, te poslovnih grupacija. Svjetla točka festivala ostaje samo amaterski program i oživljavanje mjesta kroz koje prolazi karavana.

Kompozicije sa istarskim melosom su: Bruno Rajković Išći me na pir, Nello MilotLi Kameni grad i Istarski pir, Bojan Adamić Otakalnica. Vrijedno je nepomenuti da je Adamić pokušao na poseban način unijeti istarske elemente, ali samo u manje dijelove kompozicije.

[150] Javlja se i prva kompozicija s talijanskim tekstom: Ferdo Pomvkalo Che bel, che bel, che xe na tekst Maria Kinela.

Festival je putovao od 15. VI. do 23. VI. kroz devet mjesta: Čavle, Novi Vinodolski, Buje, Kastav, Bakar, Poreč, Rijeka, Pula, Pazin.

Izvedene su dvadeset kompozicije. Mnoge kompozicije imaju samo takt dvaju istarskih intervala, dok je ostalo mučno i usiljeno prilagodavanje čakavskom tekstu. Kompozicije koje imaju bar malo istarskog melosa: Adela Dobrić Babine milošćice, Ivo Rožić Bela nedilja i Kosci, Bruno Rajković Novi svet, stare besedi i Tonina maloj baka, Andrej Basa Pipa, Nello Milotti Petešić, Tihomil VidoŠić Sunce i daleko najbolja kompozicija festivala M ga ni.

Festival se održava u petnaest mjesta od 15. VI. do 30. VI. Izvedena je dvadesetijedna kompozicija. Mjesta koncerata su slijedeća: Čavle, Buje, Bakar, Labin, Selce, Rijeka, Pula, Kastav, Mali Lošinj, Kraljevica, Rab, Rovinj, Buzet, Novi Vinodolski, Pazin. Snimljena je ploča sa deset pjesama.

Najinventivnija je Milottijeva kompozicija Trsaški prosijani pisana za dalmatinske klape. Dobri stihovi Davida Kabalina komponirani su u slavonskom melosu. Samo tri kompozicije imaju istarski melos: Milotti Istro moja, Kuntarić OholuAa i Sepčić Dve susede. [151]

XI. FESTIVAL "MIK '74."

Festival se održava u šesnaest mjesta od 13. VI. do 29. VI. i to su: Novi Vinodolski, Labin, Kastav, Poreč, Rijeka, Buje, Selce, Vodnjan, Rovinj, Buzet, Kraljevica, Rab, Opatija, Mali Lošinj, Pazin, Čavle.

Pokušaji nekoliko eminentnih kompozitora (Papandopulo, Prohaska, Adamić) ostaju ove godine samo pokušaji. U mnogim pjesmama se osjeća usiljenost melodije na tekst. Istarski melos je upotrebljen vrlo malo i to u kompozicijama: Prohaska Fakin od porta, Milotti Mala Ane i Daleko je rodni kraj, Adarnić E da mi je sidro motat bilo i Adela Dobrić Nouljansko kolo.

Novljansko kolo najinventivnija je kompozicija festivala.

U prospektu Koncertnog ureda Rijeka piše;

Mjesta su slijedeća: Kastav, Labin, Mali Lošinj, Vodnjan, Rovinj, Kraljevica, Rab, Rijeka, Buje, Novi Vinodolski. Poreč. Čavle, Pazin. Selce. Krk, Buzet.

Izvedeno je šesnaest kompozicija. Snimljena je ploča sa jedanaest kompozicija.

Ovaj festival ima mnogo inventivnijih melodija od ostalih i to u raznim stilovima i melosu istarskom, primorskom i dalmatinskom. Pojavljuje se i rock ritam. Kompozicije u kojima se pojavljuju dijelovi istarske ljestvice su: Nello Milotti Teran, Adela Dobrić Mare, Mare, Mare, Heda Piliš Srdašce od zlata, Andrej Basa Prit će vreme kad ćeš moja bit i Bojan Adamić Ča je ča.

Festival se održava od 12. VI do 26. VI u četrnaest mjesta, a to su: Vodnjan, Labin, Rijeka, Višnjan, Novi Vinodolski, Buje, Čavle, Rovinj, Rab, Selce, Buzet, Klana, Pazin, Mali Lošinj.

[152] Izvedeno je šesnaest kompozicija koje su po melodici i tekstu mnogo prihvatljivije od prošlog festivala. Istarski melos je manje zastupan, u nekim kompozicijama samo u uvodu ili kojem taktu orkestracije. Kompozicije u kojima ima karakteristika istarskog melosa su: Nello Milotti Kažun, Užanci i Besedi drage, Adela Dobrić Ča je more, Ljubo Kuntarić Moja zemlja, Ivo Rožić Pupa, Heda Piliš Ribareva briga. Kompozicija koja ne spada u tu grupu, a potrebno ju je spomenuli radi kvalitete je Nella Milottija Nevera s Kvarnera.

Kao i prethodni, festival se održava u petnaest mjesta od 17. VI. do 2. VII. Mjesta su: Klana, Višnjan, Žminj, Rijeka, Umag, Crikvenica, Čavle, Pazin, Novi Vinodolski, Rab, Senj, Labin, Buzet, Kastav, Vodnjan.

Voljen Grbac, MIK u Kastvu 1980. g. (foto: B. Kururin)

U predfestivalskom terminu provedene su diskusije i članci preko Novog lista u kojima su iskazana razna mišljenja kakav bi trebao biti MIK. Naročito je bila oštra reakcija nekih kompozitora i muzičara radi nepopularizacije MIK-a i propadanja mnogih dobrih ostvarenja. Pale su mnoge kritike na račun organizatora, a i traženo je da se primjeni [154] smjer izbora manje vrijednih popularnih kompozicija - šlagera. Ovo traženje ima djelomično opravdanje, no otišlo se je predaleko u traženjima. MIK pored stimulacije kompozitora i muzičara (istini za volju rečeno, stimulacije upoće nemai ima važniju funkciju, a ta je da stvara zabavnu muziku sa obilježjem ove regije i upotrebom melosa ove regije. Stvaranje "šlagera" ne bi smio biti primarni zadatak MIK-a. Velika je i funkcija MIK-a da u manjim mjestima Istre i Hrvatskog primorja oživljava amaterski kulturno-prosvjetni rad. Osnovne teze MIK-a trebale bi se i dalje zadržali, no organizator će morati nešto poduzeti za plasman i popularizaciju kompozicija.

Zahtjev da se isključi iz MIK-a istarski melos kao težak i nepopularan u zabavnoj muzici i da se prihvate kompozicije s lakšim primorskim melosom je potpuno pogrešan i neprihvatljiv. [155]

Festival se održava u četrnaest mjesta Istre i Hrvatskog primorja u razdoblju od 16. VI. do 30. VI. Koncerti su u slijedećim mjestima: Kastav, Vodnjan, Buje, Dramalj, Buzet, Lokve, Višnjan, Senj, Rab, Čavle, Pazin, Novi Vinodolski, Klana, Žminj.

154U prospektu festivalskih koncerata piše: "Iz godine u godinu sve je bogatiji sadržaj kulturnih i drugih manifestacija koje se održavaju u povodu festivala, sve je veći broj ljudi koji sudjeluju u njima i sve je veći broj mjesta koja žele biti domaćini MIK-a. Izvedeno je 14 kompozicija. Istarski melos se često upotrebljava samo u uvodu kompozicije bez pjevanja. Kompozicija sa elementima istarskog melosa je: Kuntarić Črjenaje zora. U instrumentalizacijama se osjeća napredak i upotreba elemenata moderne instrumentacije.

Ovo bi bio kratki pregled svih šesnaest koncerata festivala sa osvrtom na kompozicije pisane u duhu istarskog melosa. Analize teksta i ostalih kompozicija nisu bile zadatak ovog prikaza.

Treba ipak registrirati pjesnike čije su se već gotove pjesme uglazbljivale ili su pisali pjesme specijalno za kompozitore i za MIK. Svrstat ćemo ih po broju uglazbljenih pjesama: Drago Gervais (18), David Kabalin Vinodolski (17), Mario Kinel (17), Ljubo Pavišić (16), Stjepan Benzon (14), Ivan Brdar (12), Blanka Chudoba (9), Zvonko Turak (8), Antun Mavrinac Filanov (7), Bruno Rajković (7), Boško Obradović (6), Miroslav Kovačević Senjanin (5), Ljubo Balen (4), Ivica Krajač (4), Stjepan Jakševac (4), Franjo Deranja (3), Ive Siljan (5), Marija Trinajstić (3). Marijan Fištrović (3), Marijan Margitić (3), Dario Ottaviani (3), Zvane Crnja (3), Giaccomo Scotti (3), Mate Balota (3), Rikard Katalinić Jeretov, Janko (Mjenica, Dubravko Jelić, Drago Britvić, Lađa Kos, Cvetko Matetić, Gordana Višković. Nela Eržešnik, Ljerka Kuntarić itd.

Kad se ovaj pregled festivala MIK-a malo bolje proanalizira treba konstatirah' da je MIK izvršio svoj zadatak i funkciju pored svih organizacionih i financijskih poteškoća. Za rad MIK-a ne bi se mogla upotrebiti narodna poslovica malo para - malo muzike, bilo je malo para, a puno muzike.

Nemam pretenzije da ću studijski obraditi što je rečeno u naslovu, ali samo u nekoliko primjeraka pokušat ću prikazati kako su upotrebljene karakteristike istarskog melosa i ljestvice u zabavnoj muzici.

Po Matetiću Ronjgovu istarska ljestvica izvornog arhaičkog niza ima odstupanja u daljnje još tri varijante.

Izvor:

• Ljubo Kuntarić, "Istarsko-Primorski melos - I čakavska riječ u zabavnoj muzici", Zbornik Kastavštine III, Općina Kastav  (1995), p. 137-?.

This page compliments of Franko Pavicevac and Marisa Ciceran

Created: Friday, August 25, 2006; Last updated: Tuesday, January 06, 2009
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA