Istria on the Internet - Navigations - Sea - Small Boats and Fishing Vessels


A ima ih nekoliko vrsta	…čije se makete mogu razgledati u Kući o batan

Svoje je zlatno doba batana doživjela 60-ih godina, kada se počeo koristiti izvanbrodski motor »Tomos« snage četiri konja, kada je batana postala brža i okretnija

Prvi eko-muzej na Jadranu i Mediteranu posvećen nekom plovilu je rovinjska Kuća o batani, smješten u jednostavnoj stambenoj katnici s kraja 17. stoljeća na rovinjskoj rivi. Muzej je otvoren prije dvije godine, a sadrži sve zanimljivosti vezane za ovo plovilo ravnoga dna koje je imala gotovo svaka rovinjska obitelj, tako da je ubrzo batana postala jedno od najznačajnijih obilježja grada.

Na mjestu gdje je otvoren muzej batane nekad je unutar rovinjskih zidina bilo pristanište i malo brodogradilište u kojem su se gradile rovinjske brodice.

Brojnim panoima te maketama, mrežama, alatima, filmovima koji se stalno vrte na monitorima te glazbenom podlogom s popularnim rovinjskim pjesmama predstavljena je povijest ovoga plovila te sve faze njegove izgradnje.

Rovinjska batana pripada mnogobrojnoj obitelji čamaca ravnog dna, čija se pojava može pratiti duž obje obale sjevernoga Jadrana, od talijanske regije Marche, preko venecijanske lagune, pa sve do Zadra, Raba, Krka, Rovinja…

Prema vrsti, razlikuju se četiri tipa batane koje su mogu vidjeti u muzeju - klasična, pokrivena, polupokrivena i batana sa staklenim dnom. Njene su posebnosti ravno dno, veličina od četiri do 8,5 metara, bile su građene od drva, a kostur je najčešće bio konstruiran od hrastovine, dok su oplate bile od jelovine ili smrekovine. Batana se pokreće jedrom, veslima ili izvanbrodskim motorom.

U srednjem je vijeku Rovinj je bio otok kanalom odvojen od kopna i tada su se škverovi nalazili na obalama otočkog naselja. Najveći porast i razvoj rovinjske brodogradnje bilježen je u 18. st., kada je ovaj grad prednjačio u istarskom ribarstvu i pomorstvu.

Svoje je zlatno doba batana doživjela 1960-ih, kada se počeo koristiti izvanbrodski motor »Tomos« snage četiri konja. Batana je tada postala brža i okretnija te omiljeno plovilo Rovinježa za zabavu i rekreaciju.

Jedro se batane, koje je bilo trapezoidnog oblika, šivalo od čvrste pamučne tkanine i potom oslikavalo, a do sada su evidentirana jedra 95 rovinjskih obitelji.

Opletene boce napravljene tijekom nedavne radionic

U muzeju su izložene i mreže za ribolov te podsjetnik na proces njihova bojanja. Mreže su se nekada izrađivale od konoplje, a kasnije od lana i pamuka. Uglavnom su ih žene ručno plele pomoću posebnih drvenih ili metalnih igala, a prirodna su se vlakna bojala u vodi u kojoj se cijeli dan kuhala samljevena borova kora. Mreže se razlikuju po dužini, veličini te sastavu i broju tega, a dijele se u dvije skupine: stajačice i potegače.

Izloženi su i alati za ribarenje, radna knjižica starih ribara, alat za lovljenje rakova i drugi predmeti koji su se upotrebljavali u ribolovu.


Detalj iz Kuće o batan	Mreže od prirodnih vlakana bojale su se u vodi u kojoj se cijeli dan kuhala samljevena borova kor


Batana je najpoznatije rovinjsko plovil	Izložene su i ribarske mrež

Na katu Kuće o batani nalazi se mala biblioteka s časopisima i knjigama u kojima se govori o batani, kao i tipična rovinjska soba s lokalnom filmotekom. Tu je i pano s registarskim brojevima batana, na koji vlasnici mogu izvjesiti fotografiju svoga plovila.

Još jedna posebnost Rovinja koja je predstavljena na panoima ovoga muzeja je »spacio« (vrsta konobe), gdje su se okupljali rovinjski zemljoradnici i ribari. Nekada je gotovo svaka rovinjska ulica imala jedan spacio, a danas ti prostori služe kao spremišta i priručne radionice, a tek ih je nekoliko sačuvano u izvornoj funkciji.

Batana je najpoznatije rovinjsko plovil

Dio bogate zbirke alat

Kuća o batani pravi je multimedijalni kulturni centar koji raznolikim programima predstavlja pomorsku, ribarsku i inu tradiciju, a osmislila ga je konzervatorica i muzealka Dragana Lucija Ratković.