line_gbg68.gif (2222 bytes)

Sea
Navigation
line_gbg70.gif (2222 bytes)

English

Battana "Sata" - Giovanni Trani, Rovinj

Rovinjske batane

Svaki namjernik koji dođe u Rovinj biva očaran ljepotom i starogradske jezgre i rovinjske luke. Raznovrsne barke, nove i stare, raznih oblika, od raznog materijala, raznih veličina, boja i namjena, toj luci daju posebnu ljepotu i ugođaj. Za znalce, za one čijim žilama uz krv teče i more, posebnu vrijednost i draž ovoj luci daju rovinjske batane.

Nekad su to bila jedina plovila kojima su se služili rovinjski ribari. Pokretane veslima ili jedrima, batane su omogućavale rovinjskim ribarima da se otisnu u ribolov i do Kvarnera i do Pirana. Bile su to veće batane, dugačke i do osam metara. Najčešće su batane dugačke od 4 do 5,5 metara.Njima su ribari mogli ribariti i na plićacima, a imale su vrlo dobre maritivne sposobnosti što se tiče veslanja i manevriranja. Ribaskim batanama je osnovna karakteristika mali gaz.

Nažalost, danas rovinjska batana odstupa pred boljim i suvremenijim plovilima. Današnji ribari u potrazi za ribom plove dalje od obale, za što su im potrebna bolja plovila. To su uglavnom pasare raznih oblika i izrade, a u zadnje vrijeme rovinjski ribari se odlučuju i za manje brodice. U takva plovila oni ugrađuju sigurne i snažne motore.

Nekad, ne tako davno, rovinjski su ribari na svoje batane bili ponosni. Neki još uvijek i ne sanjaju da batanu zamijene za neku drugu barku. Međutim, vrijeme čini svoje. Pravu rovinjsku batanu danas mogu izraditi možda dva, tri brodograditelja. Zanat izrade batana i drugih dobrih drvenih čamaca polako iščezava. Nema više majstora koji su znali izabrati pravu dasku, pogoditi najbolji omjer, dati batani dušu.

 

Rovinjska batana ima posebne karakteristike. To je barka koja ima 12 do 15 ravnih rebara, što ovisi o njenoj dužini. Dužina batane može biti od 4,6 do 8 metara. Debljina rebara je 35x45 mm, a razmak između rebara iznosi oko 29 cm. To je jeftin čamac, ravna dna i koso nagnute oplate. Batana ima ravnu nagnutu pramčanu statuu i zrcalo na krmi.

Rovinjska batana nema kobilice, već je nekad funkciju kobilice imalo duboko kormilo. Dno batane je izrađeno od ravnih dasaka, ali je ono prerma pramcu i krmi uzdignuto, tako da je čitavo dno zaobljeno od pramca do krme. Pramac batane je najčešće prekriven (opalubljen) za 2/5 dužine plovila. Kod osmog ili devetog rebra je obično postavljena veslačka klupa, a na krmi se nalazi trokutna klupica. Od pramca do krme se nalaze površnice u koje su ugrađene dvije punke u kojima mogu biti palci ili škermi, ali najčešće je u njima usjek kroz koji se polaže trašt, odnosno poprečni nosač držača vesala. U površnice su usađene drvene bitve koje služe za privez i to dvije na pramcu, a dvije na krmi.

Batana se gradi uglavnom bez posebnih nacrta. Brodograditelji zahvaljujući iskustvu znaju osnovne mjere i omjere, a sve ostalo postaje "ugrađena" karakteristika svakog graditelja. Za dno, ali i za bokove, nekad su se obavezno koristile daske od borovine debljine 20 milimetara. Rebra su bila od hrastovine, nekad i od borovine. Borovina je birana zbog masnoće pa je trajnost bila duža. 

Nekad su rovinjske batane obavezno imale trokutasto jedro, a jarbol je prolazio kroz klupu. Zanimljivost rovinjskih batana bila su pored ostalog i originalna jedra. Svaka obitelj je imala na vrhu jedra ucrtan svoj znak, po kojem su supruge, rođaci i prijatelji znali utvrditi već izdaleka koja se batana vraća iz ribolova.

Danas mnogi rovinjski ribari svojim suprugama javljaju o dobrom ulovu radio vezom.

Ivo Volčić

Gore: Razglednica Rovinja iz 1960-tih godina. U prvom planu Toni Bartoli. stric Claudija Angelinija, bojadiše svoju staru batanu.

Dvije batane privezane u Rovinskoj uvali obojadisane tradicionalnom bojom..

Fotografije završne faze izrade batane nedavno sagrađene u Puli:

Izvor:

  • Ivo Volčić , "Rovinjske batane". Kalendar 1990 - Franina i Jurina, Edicija Libar od Grozda (Pula, 1990), p. 113-4.
  • Planet Adria - Batana - http://planetadria.com/bastina/batana.html
  • Fotografije (3) - compliments of Claudio de Angelini - http://digilander.iol.it/arupinum/
  • Fotografija - Roberto Starec, Mondo popolare in Istria, Collana degli Atti, Centro Storico, Rovigno (Rovigno, 1996)
  • Fotografija (vrhu) - O tipologiji brodova i brodica - Batana - http://www.ctk-rijeka.hr/Brodovi/Batana.htm

Main Menu


This page compliments of Marisa Ciceran and Franko Pavicevac

Created Wednesday, November 07, 2001; Last updated: Wednesday, October 07, 2015
Copyright © 1998 IstriaNet.org, USA