IVAN JAKOVČIĆ, PREDSJEDNIK IDS-a I MINISTAR EUROINTEGRACIJA, ZA FERAL GOVORI O ZAGREBAČKOM SUMMITU I NJEGOVIM OPONENTIMA, KOJI "NE RAZUMIJU NIŠTA"

DA, VOLIO BIH DA SU ISTRA, RIJEKA I TRST U ISTOJ REGIJI

Tu sam ideju iznio prije nekog vremena upravo u Feralu, no ona je tada prošla dosta nezapaženo. Sada je pak izazvala dosta bure i savršeno mi je jasno zašto. U njezinoj suštini su vrlo jednostavne stvari, a to je kako tko zamišlja Evropu za deset ili dvadeset godina i kako tko zamišlja ulogu Evropskog parlamenta

Što ćete reći visokim eurogostima kad vas ovih dana budu pitali protiv čega prosvjeduju svi ti živopisni stožeri, HVIDRA-e i dragovoljačke udruge?

- Reći ću im prije svega da je Hrvatska jedna potpuno normalna europska zemlja, u kojoj se, kao i svagdje u svijetu, prilikom održavanja velikih skupova pojavljuju skupine nezadovoljnika. Mislim da je to još jedan pokazatelj kako nova Hrvatska demokratski uvažava pravo raznih manjina da se ljute na politiku Vlade. Svakako očekujem i da ti prosvjednici neće izazvati veliki džumbus, jer bi on bio za sve kontraproduktivan.

Držite ih poprilično društveno odgovornima...

- Naravno da najavljeni prosvjednici, jednostavno rečeno, ili ne razumiju ništa ili su u situaciji da štite svoje osobne pozicije - naročito oni koji su kolovođe čitave te priče. Nedvojbeno je da se radi o političkom skupu, što implicira i potrebu razrješenja dvojbe kako to da se ljudi koji su i djelatne vojne osobe uopće bave politikom i pritom djeluju protiv Vladine politike. No, uza sve to, ne treba im pridavati značenje koje im objektivno ne pripada, jer se ipak radi o minornoj manjini.

A što će se dogoditi ako se dijelovi aktualne koalicijske vlasti na bilo koji način solidariziraju s njihovim zahtjevima? To nipošto ne bi bio presedan. Gradonačelnik Splita Ivan Škarić javno je podržao zahtjeve tzv. Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, još prije dva mjeseca.

- U tom bi slučaju, objektivno, došlo do krize vlasti. Jedno je solidariziranje na nekim političkim pitanjima unutar same zemlje, gdje možemo imati razlike u nijansama, no drugo je pitanje hrvatske europske politike. To je prvorazredno političko pitanje - naš prvi vanjskopolitički cilj - i tko god od stranaka šestorice ili njihovih pojedinih dijelova to bude smatrao spornim, u biti će dovesti u pitanje politiku čitave Vlade i isprovocirati njezinu krizu. Ali, osobno ne vjerujem da će se to dogoditi.

NI MEDA, NI MLIJEKA

U kojoj će mjeri predstojeći Zagrebački summit hrvatskim građanima popraviti opću životnu situaciju? Sve je zamjetnije kako čitava ta pompa zasad isključivo iritira ljude - jutros sam u tramvaju čuo ironično tumačenje jedne starice, kivne zbog preusmjerenja prometa: "Dolaze nam nesvrstani."

- Istina je, građani će imati dijelom i neugodnosti za vrijeme Summita, jer treba osigurati besprijekorno funkcioniranje čitave logistike za velik broj delegacija. No, ako se uzme u obzir da je Europska unija prvi put odlučila svoj sastanak održati izvan svojega područja - i izabrala Zagreb - onda je to evidentno priznanje jednoj politici koja je dobila podršku građana. To je i izravno priznanje građanima koji su na prošlim izborima odabrali pravi europski put, a definitivno i hrvatska šansa da se nametnemo kao zemlja koja je ključna u regiji, a također i daleko najbliža Bruxellesu među svima koje nas okružuju. Prema tome, taj summit je prije svega potvrda europske politike Hrvatske i potvrda namjera EU-a da Zagreb učini svojim ključnim strateškim partnerom.

Hoćemo li dan poslije Summita živjeti bolje? Naravno da nećemo, no njime stvaramo pretpostavke da živimo bolje. Ja sam i za vrijeme predizborne kampanje, kada smo rušili HDZ, uvijek govorio kako će 2000. i 2001. biti puno lošije godine od 1999. Nisam govorio građanima da će teći med i mlijeko kada dođemo na vlast i ne ističem tu izjavu da bih se sada pravdao, nego samo da potvrdim kako smo bili svjesni svega što nas očekuje. Ali ne bih se bavio ovim poslom kad ne bih bio uvjeren da ćemo već dogodine početi osjećati oporavak gospodarstva, a time i druge znakove boljega življenja.

Razumljivo je, međutim, i da ljudi trenutno zbog kruljenja vlastitih crijeva ne čuju priče o dugoročnim ciljevima europskoga skupa? Predugo ih se na ovim prostorima pokušavalo hraniti demagogijom.

- To je točno, no ovdje se ne radi ni o kakvoj demagogiji, nego samo o tome želimo li biti domaćini jednoga vrhunskoga susreta, koji može afirmirati Hrvatsku kao sigurnu i stabilnu zemlju, ili želimo ostati vezani uz politički Balkan. Naš izbor je da Hrvatsku čim prije priključimo svemu onome što predstavlja bogata, sretna i sigurna Europa. Naravno da nitko to nije uspio učiniti preko noći, pa neće ni ova Vlada.

Bili smo svjedocima "gospodarskih čuda" punih deset godina i dobro znamo kako su ona završavala. Mi ne govorimo ni o kakvim čudima, govorimo o postupnom i mukotrpnom putu punom odricanja, da bismo ostvarili stabilnost i bogatstvo građana. Čuda je činio samo jedan čovjek, a njega više nema. Ne mislim, naravno, na Franju Tuđmana, nego na Isusa Krista.

OSUĐEN NA USPJEH

Smatrate li, u tom biblijskom kontekstu, dovoljno socijalnom dosadašnju politiku vlastite vlade? Znamo da ona s dvije ribe ne može nahraniti puk, no može li, uz pomoć Europe, pokušati uloviti još koju?

- Vlada je u situaciji da teško može odlučiti kako naprijed i što god da odluči, s pravom može biti kritizirano. Mi imamo zavidno visoka socijalna davanja u predviđenom proračunu za iduću godinu, visok porast u odnosu na ovu godinu i veliki trud resornoga ministra da udovolji svim potrebama, kojima sigurno neće moći udovoljiti. S druge strane, imamo kronični nedostatak novca za razvoj i u takvoj ambivalentnoj situaciji ovoj vladi nije nimalo jednostavno. Ja sam, možda, u odnosu na kolege u svojevrsnom privilegiranom statusu, jer se bavim resorom koji je, ako sve bude kako treba, naprosto osuđen na uspjeh. Mi, međutim, isključivo ovisimo o uspjehu drugih resora i životno smo zainteresirani da se taj balans socijale i razvoja uskladi na način da Hrvatska ima siguran hod prema gospodarskom rastu. Realno, životna situacija je takva da nemali dio kolača - ili riba - moramo odvajati za socijalu, što ne jamči gotovo nikakav razvoj.

Očito je da strpljenje javnosti puca zbog brojnih primjera nepotizma i stranačke podobnosti pri raspodjeli funkcija, čime šestorica djelomice posthumno rehabilitiraju HDZ. Jeste li vi član kakvog nadzornog odbora?

- Jesam. Član sam Upravnog vijeća javne ustanove Otočje Brioni, i to zato što sam to htio biti. Nisam, nažalost, uspio postati predsjednikom toga tijela, jer su me "skinuli" koalicijski partneri. Želio bih da Brioni napokon postanu područje koje će poslužiti za maksimalni razvoj i dobar image Istre, kao i države u cjelini, a ne da bude raj za bogom odabrane. To mi je jedini cilj i jedina "nadzorna" funkcija.

Inače, slažem se da ima previše strančarenja i inzistiranja na vlastitim kadrovima unutar šestorice. Smatram da smo nesvjesno upali u takvu grešku, no nipošto je ne bismo smjeli sad iznova ispravljati revolucionarnim metodama, jer time ne bismo ništa postigli. Moramo definirati pravila igre pri smjenjivanju vlasti. Već postoje zakonske inicijative u tom području, koje itekako mogu biti korisne prilikom ispravljanja mnogih voluntarističkih odluka.

ČISTAČI RUŠEVINA Kako ste doživjeli činjenicu da je premijerova supruga Dijana Pleština za svoju humanitarnu aktivnost nedavno nagrađena diplomatskim statusom pri Ministarstvu vanjskih poslova? Asocijacije na Ankicu Tuđman naprosto se ne mogu izbjeći.

- Držim da to nije bio najmudriji potez gospođe Pleštine, koji je bez sumnje nepotrebno naškodio i samome premijeru Račanu. Moram reći da je, prema mojim saznanjima, gospođa Pleština jedna visokoobrazovana osoba, koja bi mogla iznimno pomoći hrvatskoj znanosti. Na ovaj način sve skupa nije ispalo baš najpopularnije.

Vezuje li Vlada sama sebi ruke i brojnim međustranačkim ucjenama? Nedavna informacija o navodnom HSLS-ovom zahtjevu za smjenom Gorana Granića s mjesta potpredsjednika Vlade, samo je potvrdila prijašnje spoznaje o postojanju dubokog interesnog raskola među vodećim strankama vladajuće koalicije?

- Ne znam ništa o napadima na potpredsjednika Granića, no da problema ima, to je nedvojbeno. Ja to ipak ne doživljavam tako tragično kao što se doživljava, sve dok takve stvari ne idu nauštrb funkcioniranja sustava i Vladine efikasnosti.

Ali idu, upravo o tome se i radi. Jasno je da cijenu sukoba na relaciji Slavko Linić-ministar Fižulić ili Hrvoje Vojković, ne plaćaju oni, nego gospodarstvo i građani.

- Pa, dijelom ste možda u pravu, no promijene li se ti ljudi, doći će neki novi, koji će iznova imati neke svoje konfliktne situacije, makar pripadali i istoj stranci. Svjedočili smo tome i u razdoblju HDZ-a. Prema tome, idealizirati nekakav beskonfliktni sustav je šuplja priča, on ne postoji. Kad bih bio više upleten u gospodarstvo, možda bih neke stvari drugačije činio, međutim, odgovornost koja je pred osobama koje ste spomenuli, je golema, pa se nadam da će uspjeti izaći iz toga začaranoga kruga i zajednički raščistiti gospodarske ruševine pred kojima se nalazimo.

Dražen Budiša nerijetko sebe i svoju stranku voli predstavljati kao teškog, ali stabilnog partnera. Kakav je vaš dojam o Budišinom dosadašnjem doprinosu Vladinoj stabilnosti?

- Da, težak je partner.

IZJAVA ZA BURU

"Politički mi je san završiti karijeru kao poslanik koji je izabran u Europski parlament u regiji koja bi obuhvaćala, recimo, Istru, Rijeku i Trst." Je li vam ovaj citat odnekud poznat?

- To je rekao jedan sjajan čovjek, o kojemu imam iznimno visoko mišljenje (Ivana Jakovčića, op. D.K.). Naime, tu sam ideju prije nekoga vremena iznio upravo u Feralu, no ona je tada, nažalost, prošla dosta nezapaženo. Kad sam je revitalizirao u Playboyu, izazvala je dosta bure i savršeno mi je jasno zašto.

U njezinoj suštini su vrlo jednostavne stvari, a to je kako tko zamišlja Europu za deset ili dvadeset godina i kako tko zamišlja ulogu Europskog parlamenta. Moje je duboko uvjerenje da će Europa imati svoj ustav i da će imati jasno razdijeljeno funkcioniranje pojedinih razina odlučivanja; europsku razinu, državnu razinu, regionalnu i lokalnu. Logikom supsidijarnosti, koja je već umetnuta u nekoliko ključnih dokumenata Europske unije, ta će se praksa razviti do te mjere da će svaka od te četiri razine vlasti nositi svoj dio odgovornosti. To onda implicira i odgovornost Europskoga parlamenta, a direktno s time imaju veze i izbori u taj isti europarlament. Ako Europski parlament bude odlučivao o europskoj razini, onda je automatski manje bitno kakve će biti izborne jedinice za to predstavničko tijelo. Ja mogu zamisliti kako nekoliko područja Europe - naročito ona koja su blizu granice i koja su imala svoju različitu prošlost - sutra zajednički izlaze na izbore. To, dakle, ne mora biti striktno u granicama pojedinih nacionalnih država.

Kako ste doživjeli "domoljubne" kontrareakcije na tu viziju?

- Očekivao sam da će moja izjava izazvati buru upravo kod političara koji u glavi imaju isključivo nacionalnu dimenziju. Vjerojatno je posrijedi njihov strah da bi danas-sutra teško mogli proći na izborima u takvom multietničkom i multilingvističkom području, no ja sam siguran da bih osobno odlično prošao u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala Istru, Trst i Rijeku. Kad sam rekao da je to moj san, htio sam zapravo nametnuti diskusiju o tome što Europa svima nama znači. Vrijeme je da u Hrvatskoj konačno otpočnemo dijalog o Europi, pa makar i na ovakav provokativan način.

IGRA S ISTROM - IGRA S VATROM

Što mislite o čuvarima nacionalnog suvereniteta, koji drže da u tom pogledu postoje kumiri o kojima nikakve rasprave nisu dopuštene?

- Evidentno je da se uloga nacionalnih država redimenzionira i mi imamo obvezu to ovom narodu reći. Bjelodano je da suverenost u onome obliku u kojemu je razvijana za vrijeme Tuđmanova režima danas u Europi ne postoji, i da je to Europa 18. i 19. stoljeća. Prema tome, mi moramo graditi Hrvatsku 21. stoljeća, koja će biti okrenuta europskim standardima i gdje će Europski parlament odlučivati o mnogim stvarima uime hrvatskih građana, gdje će se voditi zajednička monetarna politika i gdje će biti zajedničke vanjska i obrambena politika. To su danas klasični elementi državnosti, da ne govorim o tome koliko regije jačaju svoj utjecaj u gotovo svim zemljama. Europa se federalizira na regionalnoj osnovi i toga moramo biti svjesni. To nije pitanje dnevnopolitičke igre, nego naše odgovornosti da krajnje ozbiljno pristupimo onome što nas sutra očekuje. I da o tome govorimo javno, polemično i bez ikakva zazora.

U vaše se vizije ne uklapa aktualni prijedlog regionalizacije Hrvatske, po kojemu bi Istra bila samo subregija sa sjedištem u Rijeci?

- To se nikada neće dogoditi. To je bilo nekada, kad je postojala Zajednica općina Rijeka, koja nije opravdala svoje postojanje. Oni koji danas govore na takav način, za IDS nisu dobrodošli na političkoj sceni i neće nam oduzeti pravo da branimo ono što ima potporu građana. Istra će definitivno biti jedna od hrvatskih i jedna od europskih regija. Taj status je izboren i svatko tko mu se pokuša suprotstaviti, naprosto ne razumije realnost života u najzapadnijem dijelu Hrvatske i nepotrebno se igra vatrom. Raspoloženje građana Istre - neovisno o tome pripadaju li IDS-u, HDZ-u ili HSP-u - danas je takvo da Istru ne vide nikako drugačije osim kao posebnu regionalnu cjelinu u Hrvatskoj.