 |
|||
ŽETVA NAJVEĆE KRUŠARICE Pšenica nestaje s istarskih polja Nekad su Čepićko polje, dolina Mirne i dolina Raše u potpunosti bile zasijane pšenicom. No ove godine ta polja su skoro skroz zapuštena, tek su male površine zasijane pšenicom - upozorava direktor Agrolagune Bruno Legović PULA - Srpanj je, mjesec žetve pšenice. Međutim, žalosna je činjenica da je ove najveće krušarice na istarskim poljima iz godine u godinu sve manje. Trenutno najveći uzgajivači su porečka Agrolaguna sa zasijanih stotinjak hektara, te pazinski Puris s također stotinjak hektara. I mali poljoprivrednici siju pšenicu sve manje. »Do sada smo s naših površina požnjeli oko 45 vagona, od malih uzgajivača smo otkupili oko 35 vagona, a još se očekuje otkup dvadesetak vagona pšenice«, rekao nam je direktor porečke Agrolagune Bruno Legović. Naglasio je da su ovogodišnje zasijane površine znatno manje nego prijašnjih godina. »Prinos je oko 4,5 tona po hektaru, a kvaliteta uroda je loša, uglavnom zbog suše koja je vladala kada je biljci voda bila najpotrebnija. I ovoljetne oluje ometale su žetvu«, istaknuo je. »Površine koje su zasijane ove godine su se značajno smanjile u odnosu na ranija razdoblja. Ljudi od uzgoja pšenice u Istri odustaju uglavnom zbog sve češćih suša, zbog kojih su prinosi manji, a kvaliteta lošija. Čine to i zbog otkupne cijene koja je preniska«, naglasio je Legović. Podsjetio je da ona iznosi svega 92 lipe po kilogramu, a i država daje poticaje. Međutim, to je sve premalo, čemu u prilog govori i nezadovoljstvo poljoprivrednika, pogotovo slavonskih seljaka iako oni imaju najbolje uvjete za uzgoj ove žitarice. I u Slavoniji se smanjuju površine pod pšenicom. »Puris je ove godine pšenicom zasijao oko 100 hektara, a očekivani prinosi su oko pet tona po hektaru«, rekao nam je voditelj poljoprivrede u Purisu Josip Bažon. Rekao je da su sa žetvom tek počeli te da je očekivana kvaliteta uroda na razini dosadašnjih godina. »Agrolaguna je imala problema sa sušom, a mi smo s druge strane imali probleme s kišom koje je bilo i previše i zbog čega tek sad počinjemo sa žetvom«, zaključio je Bažon. O sjetvenim planovima za sljedeću godinu Bažon nije mogao ništa konkretno reći jer to uglavnom ovisi o poslovnoj politici poduzeća i odlukama vlasnika, ali pretpostavlja da će se zasijati iste površine kao i ove godine. »Nekad su Čepićko polje, dolina Mirne i dolina Raše u potpunosti bile zasijane pšenicom. No ove godine ta polja su skoro skroz zapuštena, tek su male površine zasijane pšenicom. S obzirom na ranije navedene razloge i te površine će nestati«, upozorava direktor Agrolagune Bruno Legović. »Nažalost, kombajni su nestali s istarskih polja. Nekad je Čepićko polje bilo jedna od glavnih istarskih žitnica. Početkom tridesetih godina prošlog stoljeća isušeno je tadašnje Čepićko jezero, a nakon toga na tom području pšenicom su se zasijavale površine i veće od tisuću hektara. Danas je to polje uglavnom zapušteno, rekao nam je vijećnik općine Kršan Klaudijo Lazarić. M. KRIŠTO |
|||
|
|
|||
