Depandansa se nakon nevremena doimala kao neprirodna barijera

TRI GODINE NAKON OLUJNOG NEVREMENA

Obnovljena vegetacija Crvenog otoka

Na otoku je posađeno točno 5.225 stabljika, i više nego ih je bilo prije nevremena. Hortikulturni zahvat na 22 hektara, koliko obuhvaćaju zelene površine Crvenog otoka, na Jadranu nije obavljen još od vremena Austro-Ugarske

Ulaz na Crveni otok nakon olujnog nevremena..

Piše Aldo POKRAJAC

Prošlog je tjedna prošlo tri godine od olujnog nevremena koje je uništilo gotovo cjelokupnu vegetaciju na Crvenom otoku. U naletu orkanskog vjetra 14. srpnja 2002. godine u samo petnaestak minuta tada je iščupano ili polomljeno oko pet tisuća stoljetnih borova, koje je krajem 19. stoljeća posadio austrijski barun Georg Huetterott, tadašnji vlasnik otoka. Crveni otok izgledao je stravično, a hotel Istra i njegova depandansa, koji su prije tek provirivali iz visokih krošnji borova, doimali su se kao uljezi na ogoljenom školju.

Nedugo nakon nevremena počelo se razmišljati kako obnoviti bujnu vegetaciju, koja je, uz povijesne i prirodne znamenitosti otoka, privlačila posjetioce. Prema projektu rovinjskog studija Kappo već su nakon završetka turističke sezone 2002. godine počele pripreme za obnovu zelenila. To je složeniji posao od gradnje nekog turističkog objekta, jer se ne može obaviti u kratkom roku. Uz to, takav zahvat na 22 hektara na Jadranu nije obavljen od poslijeratnih pošumljavanja. Za razliku od tadašnjih »ho-ruk« akcija ovaj je put trebalo i hortikulturno osmisliti otok, uz stare matrice Huetterottova parka dodati mu i nešto novo, da bi bio još atraktivniji.

... i dana

Najveći hortikulturni projekt na Jadranu

Po tome je taj zahvat jedinstven, jer se takvi hortikulturni radovi nisu obavljali na našoj obali Jadrana od vremena Austro-Ugarske. Tako je i barun Huetterott otkupio otoke Sv. Andrija, Maškin, Šturago i Sv. Ivan, koje je uređivao rezidencijalno, a potom i posjede današnjeg Zlatnog rta, gdje je namjeravao izgraditi luksuzno ljetovalište Cap Aureo.

Na otok je za nedavne obnove valjalo navesti i dodatnu zemlju. Crveni otok je naime jedan od rijetkih na Jadranu bez suhozida. Nastanjen je od prapovijesti, na njemu su nađeni ostaci građevina iz rimskog razdoblja te ranokršćanske crkve, kad je djelovao i samostan benediktinaca, čiji je gvardijan u 15. stoljeću bio i sv. Ivan Kapistran. Poznavajući predanost benediktinaca, pretpostavlja se da su na otoku nekad postojali terasasti suhozidi, što dokazuje i ostatak vrta uz nekadašnji samostan. Na žalost, degradaciju otoka, koja je počela nakon srednjovjekovnih boleština, pospješila je tvornica cementa koja je ondje djelovala sredinom 19. stoljeća, kad je zvonik crkve pretvoren u dimnjak. U cementari su kao sirovina poslužili i suhozidi pa je s vremenom dolazilo do erozije tla, što je pospješilo rušenje velikih borova.

Uz gradnju potpornih zidova i nasipanje zemlje, u prvim godinama obnove vegetacije nastojalo se vratiti zelene vertikale otoka. Oko hotela, depandanse i starog dvorca, koji je nastao od nekadašnjeg benediktinskog samostana, posađeni su do pet metara visoki alepski borovi, pinjole i autohtona stabla crnike. U vrtu nekadašnjeg samostana posađeni su čempresi i pinjole. Istodobno je u zidom omeđenom prostoru počela rekonstrukcija nekadašnjeg samostanskog vrta, koji će postati mediteranski arboretum. Hortikulturno uređenje je nastavljeno i sljedeće godine, kad je počela sadnja i manjih stabala. U tri razdoblja između ljetnih sezona na otoku je posađeno točno 5.225 stabljika.

Obnova kontroliranim razvojem otoka

U međuvremenu su obnovljene i pješačke staze te izgrađene nove. Od tri predložena rješenja za oživljavanje vegetacije prihvaćen je naime koncept kontroliranog razvoja otoka, koji se oslanja na uravnoteženi odnos prirodnih i kulturnih struktura. Uređeni dijelovi prostora će tako na otoku biti veći i prepoznatljivi, posebno su povećani rekreativni travnjaci, koji su bili i u povijesnoj matrici, ali su s vremenom zarasli u šikaru. Na Sv. Andriji će se tako snažni drvoredi prostirati po hrptu otoka, istočno i zapadno od hotela Istra, dok će uži okoliš objekata s bazenskim kompleksom i sustavom plaža biti okružen travnjacima i nižim ukrasnim raslinjem.

… a sada je uokvirena posađenim stablim

Umjetna uzvisina na središnjem dijelu Sv. Andrije, nastala odlaganjem materijala prilikom gradnje hotela Istra, preuredit će se pa će nastati terase. Nakon ovogodišnje turističke sezone nastavit će se hortikulturno uređenje, a »na programu« će biti sadržaji za goste, pa će se uređivati plaže, zelene površine za rekreaciju i dječja igrališta.

Uređenje otoka Maškin krenulo je od mauzoleja u njegovom središtu. Ostali se dijelovi uređuju po obrascu prirodnosti te su ondje uz borove posađena i stabla autohtone crnike. Borovi brže rastu pa će crnika, koje će ispunjavati praznine do njihovih visokih krošnji, biti prirodna brana od vjetra. Pokazalo se naime da su borovi kad su sami podložni rušenju jer se vjetar uvlači pod njihove krošnje. Uz manji ugostiteljski objekt na južnoj strani otoka pojas prema moru se terasasto uređuje fragmentima pinija i čempresa. Uzduž hrpta strmog otoka uređuju se travnate površine, a na zapadnom dijelu će se nalaziti plaže.

Preuređeni mauzolej na otoku Maški

Mauzolej i samostan - povijesne matrice otoka

Nastavit će se s uređenjem mauzoleja na otoku Maškin, koji uz samostan na većem Sv. Andriji čini povijesnu matricu Crvenog otoka. Mauzolej je izgrađen na vrhu otoka, na mjestu gdje je nekada bila prapovijesna gradina. Oko njega je uređena kružna površina, za sada opasana jednim redom čempresa. Njoj će se dodati i drugi red tamnozelenih stabala i drvored pinjola, koji će simbolički dozivati povijesno i kultno mjesto. Mauzolej neoklasicističkog oblika bio je izgrađen kao mjesto vječnog počinka članova obitelji Huetterott. Duž rubova kružne plohe sada su postavljeni kameni stećci, koji uz kružnice naglašavaju i prapovijesnu simboliku ovog mjesta. Kamenje u čvrstoj kompoziciji kružnice nekad je naime značilo vezu između neba i zemlje. Uz rub prostora postavit će se kamene klupe.

Do mauzoleja je uređena staza, koja je i ranije bila definirana, ali ne i uređena. Vodi već od prevlake koja spaja Maškin s otokom Sv. Andrija. Jasno je uočljiva i nizom stepenica vodi do vrha otoka. Da bi se simbolički naglasila poruka o očuvanju povijesne matrice, uz sadnju pinjola, koji će natkriti stazu, postavit će se kamene ploče sa zapisima o značajnim osobnostima koje su stvarale povijesnu matricu obih otoka.

Slavni gosti

Uz dva drevna kamena svjetionika Huetterott je u kamenim gromadama uz šetnice na otoku dao urezati imena njegovih slavnih gostiju. Na njima se može pročitati da je tri godine po Huetterottovoj kupnji otoka, 1883. austrijski nadvojvoda Karl Stefan Habsburg na njemu posadio prve borove. Spominje se i boravak princeze Marije Terezije od Bavarske, ministra Stuegela, nadvojvotkinje Stefanije von Habsburg, žene prijestolonasljednika Rudolfa, tragično poginulog u Mayerlingu. Svi su oni i drugi velikodostojnici koji su boravili na otoku Sv. Andrija upisani u spomen-knjizi »Cissa Insel«. Iz te knjige, koja se čuva u rovinjskom Zavičajnom muzeju, može se vidjeti da su na otoku boravili princeza Coburg Gotha, nadvojvoda Ludwig Salvator, velika vojvotkinja Maria Joseph od Sachsena, princ Hanalohe, princ Johann Lichestein i drugi. Kako je barun Huetterott bio poznat i u tadašnjem poslovnom svijetu, uz ostalo i konzul Japana za Europu, kod njega su boravili i tada poznati poduzetnici, poput Arthura Kruppa, Carla Eschera, Paula Schollera i E. Skode. Otok je posjetio i prijestolonasljednik Franjo Ferdinand. Sve to čini osnovu za stvaranje bogatog duhovnog okruženja, s pričama koje prelaze u mitove i legende otoka.

U dosadašnje hortikulturne radove na Crvenom otoku rovinjska hotelijerska kuća Maistra, koja je vlasnik hotelskih objekata, uložila je više od 20 milijuna kuna. Radove je izvodila umaška tvrtka Ures, uz pomoć brojnih kooperanata.