Reprinted from: http://www.glasistre.hr/?3da06acbe9b82514434e64dc6d5668cd,TS,695,,4356,5318,58101

Utorak, 19. srpnja 2005.

Festivalski ansambl Organum Histriae na umaškom trg

SVEČANO OTVOREN 8. ORGANUM HISTRIAE-UMAG 2005.

Pulitijev »Mirisni vijenac« okitio umaški trg

Unatoč poteškoćama s razglasom te iritantnom žamoru manje zainteresiranih prolaznika, ljubitelji ranobaroknih lepršavih i maštovitih djelca mogli su doista uživati u nadahnutoj izvedbi »Organuma Histriae«, koji je značajnog Pulitija stavio uz bok njegova suvremenika, velikana talijanske glazbene povijesti Tommasa Cecchinija

UMAG - Povijesnim, revijalnim mimohodom »Le contrade di Montepulciano con il gruppo sbandieratori e tamburini del bravio delle botti di Montepulciano« preksinoć su se svečano susrela dva umaška festivala. Na Trgu slobode, cilju mimohoda, svoju je ovogodišnju publiku ispratio 6. Međunarodni festival komornog teatra Zlatni lav, dok je 8. Organum Histriae-Umag 2005. pozdravio prijatelje glazbe.

Razlog gostovanja toskanskih njegovatelja tradicije gradića Montepulciana, koji su mnoštvu oživjeli trenutke srednjovjekovne utrke »Il bravio delle Botti«, dio je sadržaja i teme osmog festivalskog izdanja koje slavi orgulje, a posvećeno je ranobaroknom skladatelju Gabriellu Pulitiju, rodom upravo iz Montepulciana. Svoje je najplodnije skladateljsko djelovanje ovaj franjevac konventualac ostvario tijekom službe u pulskom samostanu sv. Franje, no trajnu je inspiraciju pronalazio i u drugim istarskim gradićima za čije je ulične zabave i povorke iskreno stvarao zvučne kulise. Izuzev predanog rada na ispisivanju liturgijskih notnih stranica, ono što smo imali prilike čuti pri otvorenju festivala jesu njegove svjetovne kompozicije.

Festivalski ansambl Organum Histriae u sastavu: sopranistica Ivana Kladarin; Dani Bošnjak, poprečna flauta; violončelist Krešimir Lazar te umjetnički voditelj Mario Penzar na čembalu, na Trgu slobode, pred zvonikom župne crkve Marijina Uznesenja upriličio je glazbenu sliku Pulitijeva vremena. Iz njegova izuzetno interesantnog, no i dalje nedovoljno osvijetljenog opusa priznati su članovi ansambla odlučili izdvojiti numere iz zbirke troglasnih mascherata naslovljene »Ghirlanda Odorifera« («Mirisni vijenac«): »Got morghen«, »Oh come canta«, »Poveri ciechi«, »Siam soldati« te »Trinchitin«. Unatoč poteškoćama s razglasom te iritantnom žamoru manje zainteresiranih prolaznika, ljubitelji ranobaroknih lepršavih i maštovitih djelca mogli su doista uživati u nadahnutoj izvedbi "Organuma Histriae", koji je značajnog Pulitija stavio uz bok njegova suvremenika, velikana talijanske glazbene povijesti Tommasa Cecchinija. Ono što je zajedničko ovim glazbenim stvarateljima jest upravo njihovo djelovanje na hrvatskom tlu. Rad Cecchinija, onaj dalmatinski (u Splitu i Hvaru) potaknuo je ovog uvaženog Veronežanina na doprinos kulturnoj baštini ne tek domaće barokne zbilje, već i europske. Od njegovih zbirki Organum Histriae predstavio je djela čiji je nastanak i vezan za domaću sredinu. Riječ je o instrumentalnim kompozicijama sonatnog oblika, točnije sonatama br. IV, V, VI i VII.

Ništa manje impresivno nisu zvučali ni Cecchinijevi uradci, iako je neizbježno napomenuti da bi ova rijetka prilika toliko potrebne revitalizacije gotovo napuštenih stranica glazbene literature u primjerenom, zatvorenom prostoru postigla zasigurno jasniji, pa i glasniji kulturni odjek u sredini koja to itekako zaslužuje.

Ansambl Organum Histriae sinoć je nastupio na Grožnjanskom trgu, a već večeras očekuje ih nastup u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Završju s početkom u 21 sat.

N. HAUSER

Frey: Ovogodišnji Zlatni lav najjači dosad

Na nedjeljnom zatvaranju 6. međunarodnog festivala komornog teatra Zlatni lav uručene su nagrade festivalskim pobjednicima. Kao što smo već izvijestili, dobitnik Grand prixa i najbolji kazališni događaj je predstava »Maratona di New York« Talijanske drame HNK-a Ivana pl. Zajca iz Rijeke Edoarda Erbe u režiji Neve Rošić. Nagradu je u ime svog ansambla primila Laura Marchig, ravnateljica Talijanske drame.

Uz završetak, za ocjenu ovogodišnjeg Zlatnog lava zamolili smo njegovog umjetničkog ravnatelja, selektora i utemeljitelja Damira Zlatara Freya.

- Mislim da je ovogodišnji Zlatni lav bio najjači dosad, što potvrđuje i strašna dinamika izmjene favorita publike. Još se nikad dosad glasovanjem gledatelja pobjednik nije tako mijenjao iz večeri u večer! Bilo je izuzetnih gostiju iz svijeta kazališta koji su stvorili zaista posebnu »anđeosku atmosferu«. Umag je uz takvo druženje postao, na neki način, i umjetnički sajam na kojemu su dogovarani angažmani, suradnje i, što me posebno veseli, došlo je do razmjene i dogovora za projekte između triju država. Važno je također da smo s prijateljima iz Slovenije i Italije dogovorili da se pokušamo natjecati za sredstva iz specifičnih europskih fondova. Pritom računamo i na podršku Ureda Istarske županije u Bruxellesu, veli Frey. (K. F.)


Main Menu