 |
|||||
|
NOVA SLIKOVNICA DANIELA NAČINOVIĆA Naučimo zajedno glagoljicu »Mali glagoljaši«, Mala glagoljska akademija »Juri žakan«, Roč, 2005., ilustracije Ivan Gregov Pulski pjesnik, književnik i novinar Daniel Načinović u vrlo je kratkom vremenskom razdoblju objavio nekoliko knjiga, od kojih dvije za djecu. Nakon dogodovština najpoznatijeg slonovskog para Sonyja i Lanke nedavno je izišla i knjiga, odnosno slikovnica »Mali glagoljaši« u izdanju Male glagoljske akademije »Juri žakan«, a treba napomenuti da je ovo prva slikovnica objavljena u izdanju te akademije. Ilustracije, sugestivne i vrlo dobro uklopljene u tijek fabule, potpisuje Ivan Gregov, koji je već ilustrirao pretprošle godine Načinovićevu slikovnicu »Kravata Velog Jože«. To je ujedno prva slikovnica o glagoljici uopće, a sam je autor istaknuo da je njena glavna namjena da bude zanimljiva i poučna mladima kao i onim nešto starijim te da se kroz nju nauče najvažniji pojmovi vezani uz glagoljicu, temelju naše pismenosti.
Sama je knjiga nastala još 1998. godine u Roču, poznatom glagoljaškom središtu, gdje je autor boravio kao sudionik susreta »Prijatelji Roča«. Priča počinje i završava u Zagrebu, gdje žive i njezini protagonisti, brat i sestra koji se upoznaju sa svijetom glagoljice, a središnji se dio radnje odvija u Roču, gdje se već godinama održava Mala glagoljska akademija. Predvođeni dječjom radoznalošću kojoj nema kraja, brat i sestra susreću razne zanimljive likove, Jurja žakna, Mikulu Gologoričkog, i na taj način zajedno s čitateljima upoznaju našu povijest i kulturu, a na isti način i slova koja tvore to, za njih »čarobno« pismo, glagoljicu. Od Bašćanske ploče do Plominskog natpisa mališani putuju kroz vrijeme i kulture, uz simbiozu prošlosti i sadašnjosti i uvijek fantastičnih događaja. - Glagoljica nosi u dubinu hrvatske pismenosti, kulture, u široki slavenski svijet, a osobito hrvatski, posebice kada govorimo o uglatoj glagoljici, koju su stvarali stari začinjavci naše pismenosti, kazao je Načinović prilikom predstavljanja knjige te naglasio da je ta knjiga dakako vrlo važna za upoznavanje našeg zavičaja, ali i općenito za sve one koji žele naučiti osnove glagoljice. Slikovnica je izričito didaktička, pisana vrlo lijepim, poetskim jezikom, svojstvenim za ovoga književnika, a unatoč toj znanstvenoj funkciji, vrlo je zabavna i dade se iščitati u dahu. Treba istaknuti da se u knjizi nalaze mini glagoljski abecedarij te mali rječnik, odnosno Besidar. Kada smo kod Načinovićevog jezika, napomenimo da je knjiga pisana na književnom standardu, ali s dijelovima na čakavskom dijalektu, koji današnje urbane mlade generacije znaju sve manje. I sam je vizualan dojam slikovnice vrlo lijep. Grafički je iznimno dobro kreirana, tvrdo ukoričena, a ilustracije i tekst vrlo se dobro nadopunjavaju. Sama je knjiga nastala još V. BEGIĆ |
|||||
|
|
|||||
