DRŽAVNI PRORAČUN ZA IDUĆU GODINU VEĆ »RASPRODAN« - BEZ VEĆIH REFORMI MINISTAR ŠUKER ZA INVESTICIJE OPET NEĆE IMATI NOVCA

U 2006. za mirovine milijarda i pol kuna više nego u ovoj godini

Troškovi isplate mirovina rast će za više od šest posto u odnosu na ovogodišnje, iako će se mirovine usklađivati po novim pravilima. No u desetogodišnjem razdoblju to bi trebalo značiti ukupnu uštedu u državnom proračunu od 25 milijardi kuna

ZAGREB - Državu će u sljedećoj godini isplata mirovina koštati čak 1,5 milijardi kuna više nego ove godine. To znači da će se troškovi isplate mirovina u 2006. popeti i do 27 milijardi kuna. Potvrđeno nam je to iz više izvora u Vladi, uz objašnjenje da se radi o projekciji tih troškova za sljedeću godinu koji su rađeni u sklopu izrade fiskalnih projekcija za sljedeće tri godine.

Tako će troškovi isplate mirovina rasti za više od šest posto u odnosu na ovogodišnje, iako će se u sljedećoj godini mirovine usklađivati po novim pravilima, odnosno prema švicarskoj formuli, što bi trebalo usporiti njihov rast. To znači usklađivanje prema realnom rastu plaća i rastu životnih troškova umjesto dosadašnjeg usklađivanja s nominalnim rastom plaća, što bi u desetogodišnjem razdoblju trebalo značiti ukupnu uštedu u državnom proračunu od 25 milijardi kuna. No unatoč očekivanjima da mirovine sporije rastu, u sljedećoj će godini za njihovu isplatu ipak trebati izdvojiti više novca, a kolika bi sredstva trebala za pokrivanje redovite isplate, da se ostalo pri staroj formuli, u Banskim dvorima nitko ne želi nagađati.

Sljedećih dana, u pregovorima sa sindikalnim predstavnicima, utvrdit će se i potrebna sredstva za isplatu proračunskih plaća u 2006. godini, ali ona nikako neće moći biti manja od ovogodišnjih, koja su nakon rebalansa dosegnula 16,8 milijardi kuna. Otprilike isti iznos državi će u sljedećoj godini trebati i da pokrije troškove u zdravstvu, a očekuje se da će se u tom resoru barem smanjiti dugovi jer će početi naplata administrativne pristojbe, koja mjesečno može iznositi najviše 30 kuna po pacijentu.

Uz to, država već sada ima i zadane troškove za pokrivanje prava branitelja, za što je u ovoj godini izdvojeno oko 3,7 milijardi kuna, a već prošle godine je najavljeno da će se više novca izdvojiti i za znanost i obrazovanje, pa se ni taj resor neće moći pokriti s manje od devet ili čak deset milijardi kuna. Posljednjih godina MUP i MORH bili su tek na »hladnom pogonu«, odnosno njihov je proračun bio dostatan za pokrivanje troškova funkcioniranja vojske i policije, za što je ipak godišnje po ministarstvu trebalo do četiri milijarde kuna. Ove je godine pak MORH podnio izvješće o stanju u kojem se nalazi HV, a koje po pitanju tehnike i opreme nije ni blizu zadovoljavajućeg, pa je tako poslao jasnu poruku da mu treba više novca.

Kada se svi ti fiksni troškovi zbroje, može se reći da je aktualni ministar financija Ivan Šuker u sličnoj situaciji kao i njegovi prethodnici, odnosno da mu je proračun već unaprijed zadan pa bez većih reformi ima malo manevarskog prostora za bilo kakva iznenađenja, a time i značajnije odvajanje sredstava za investicije.

Što se tiče prihoda, u Ministarstvu financija ovih se dana, kako doznajemo, provodi analiza prihoda od trošarina na naftne derivate, koji su podbacili i u ovoj godini. Osim pokušaja da se zaustavi odljev tih trošarina u zonu sive ekonomije, odnosno da se spriječi šverc naftnim derivatima, u Ministarstvu istražuju koliko je na lošije prihode od trošarina utjecala promjena vrste goriva koju građani kupuju. Naime, najveće se trošarine plaćaju na motorni benzin, nešto niže na bezolovni, a najniže na dizel. Ukoliko su građani počeli manje kupovati motorni benzin, a više bezolovni, a pogotovu dizel, time bi se, ističu naši izvori, mogli objasniti nešto lošiji prihodi od planiranih.

J. MARIĆ