 |
|||||||||
|
|||||||||
|
KARTULINE IZ STARINE Istarske narodne nošnje kroz dioptriju četiriju država Prve mape s narodnim nošnjama iz Istre tiskane su još u 19. stoljeću u Berlinu pa kasnije razglednice u Austriji, prvoj i drugoj Jugoslaviji, a posebno su zanimljivi radovi Slovenca Šaše Šantela
LABIN - Još prije petnaestak godina Labin je imao tvornicu lutaka iz koje su izlazile male ljepotice odjevene i u razne narodne nošnje, uključujući i istarske. Bili su to vrlo traženi suveniri kakvih više nema u našim trgovinama, bez obzira što za njih pitaju strani turisti, i što je u svijetu takva ponuda uobičajena. A upravo te naše nošnje bile su poodavno zanimljive Europi, pa su se njihovi crteži već u 19. stoljeću našli u grafičkoj mapi tiskanoj u Berlinu, čiji je izdavač bio Franz Lipperheide. Početkom 20. stoljeća, za austrougarske vladavine, u češkom Olmoucu nastala je serija razglednica s motivima »austrougarskih«, to će reći istarskih narodnih nošnji, nastalih tragom izvornih crteža L. Kleinmondove. Tekst na njihovoj poleđini pisan je na više jezika, uključujući i hrvatski. U isto vrijeme razglednice s takvim sadržajem tiskao je pulski izdavač R. Marincovich, a sve ih je u novoj državi južnih Slavena nadmašio Slovenac Šaša Šantel. On je u sklopu ciklusa Jugoslavenske narodne nošnje jednu mapu vlastitih vrlo zanimljivih crteža posvetio Istri, koja je tada dio Kraljevine Italije. Crteži su popraćeni tekstovima na latinici i ćirilici te na francuskom jeziku. I nakon Drugog svjetskog rata nova je vlast pokazala zanimanje za nošnje iz novooslobođenih krajeva, pa je beogradska Borba izdala seriju razglednica s fotografijama koje prikazuju različite oblike seoskog života - od nošnji do ognjišta ili preslice. Tekstovi su dvojezični - hrvatski i talijanski, a grafički i tehnički znatno zaostaju za prethodnim izdanjima. Bez obzira na to, one su, kao i sve prethodne, dragocjeno vrelo za izučavanje etnografa, a mogle bi biti i predložak malim poduzetnicima za izradu suvenira na tragu nekadašnje tvornice lutaka na Dubrovi nadomak Labina. M. MILEVOJ |
|||||||||
|
|||||||||
|
|
|||||||||
