Svečana sjednica sinoć u pulskom INK-

U POVODU DANA ŽUPANIJE SINOĆ U PULSKOM INK-u ODRŽANA SVEČANA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Dan kada su Istrani postali gospodari svoje zemlje

Govornici na sinoćnjoj svečanoj sjednici svaki su put prekinuti pljeskom kada bi izgovorili ime Josipa Broza Tita, kao vođe antifašističkog pokreta u sklopu kojega su Istra, Rijeka, Zadar i otoci pripojeni Hrvatskoj i Jugoslaviji

PULA - U povodu 25. rujna, Dana istarske županije, koji je prekjučerašnjom odlukom Hrvatskog sabora proglašen spomen-danom na nacionalnoj razini, sinoć je u Istarskom narodnom kazalištu u Puli održana svečana sjednica županijske Skupštine. Osim županijskih vijećnika sinoćnjoj je svečanosti prisustvovalo i nekoliko stotina osoba iz političkog, kulturnog, gospodarskog te vjerskog života Istre. Na povijesne događaje iz rujna 1943. godine, kada su nakon masovnog narodnog ustanka u Pazinu donijete odluke o prisajedinjenju Istre matici zemlji, govorili su istarski župan Ivan Jakovčić, predsjednik Županijske skupštine Anton Peruško i predsjednik Saveza antifašističkih boraca Istre Miho Valić.

Ocijenivši da se duh pazinskih odluka i danas osjeća u Istri, župan je ustvrdio da istarski partizanski pokret iz Drugog svjetskog rata obilježavaju tri glavne odrednice. - To je ogromna patnja našeg naroda. Drugo, to je zajedništvo Hrvata, Talijana i Slovenaca u borbi protiv fašizma, i treće je sudjelovanje Crkve u toj borbi, istaknuo je Jakovčić. On je također podsjetio da su se Istrani i prije Drugog svjetskog rata digli na oružje protiv fašizma, podsjetivši prisutne na čuvenu Labinsku republiku i Proštinsku bunu.

U mandatu do 2009. godine, župan je najavio razvoj i napredak u svim sferama života u Istri, od gospodarstva, socijale, pa do zdravstva i kulture. Rast, znanje, sigurnost i Europa bit će okosnice našeg četverogodišnjeg mandata, poručio je. I ovoga je puta istaknuo važnost izgradnje nove bolnice u Puli koja bi trebala početi dogodine, zatim osnivanje istarskog sveučilišta, veću angažiranost na suzbijanju bolesti ovisnosti te realizaciju projekta Brijuni rivijera koji bi Istri donio ulaganja od oko 900 milijuna eura i četiri tisuće novih radnih mjesta.

Župan je na kraju naglasio da bi nezaposlenost u Istri mogla posve nestati ako se do kraja mandata uspiju realizirati svi planirani projekti.

Govornici na sinoćnjoj svečanoj sjednici svaki bi put bili prekidani pljeskom kada bi izgovorili ime Josipa Broza Tita, kao vođe antifašističkog pokreta u sklopu kojeg su Istra, Rijeka, Zadar i otoci pripojeni Hrvatskoj i Jugoslaviji. - Nema razlike između NOB-a i Domovinskog rata, oba su antifašistička, poručio je Peruško, podsjetivši da je odluka Sabora o proglašenju 25. rujna spomen-danom donijeta na temelju Saborske deklaracije o antifašizmu. Također, podsjetio je i da su inicijativu za donošenje deklaracije pokrenuli klubovi IDS-a i SDP-a. Prema njegovom mišljenju, posebna je važnost rujanskih odluka u tome što su i u tim okolnostima dana manjinska prava istarskim Talijanima.

Valić je podsjetio da se 30 tisuća Istrana borilo protiv nacifašizma, te da je, što u borbi što u odmazdi okupatora prema civilima te deportacijama u koncentracijske logore, stradalo 17 tisuća ljudi sa šireg istarskog područja i otoka. U rujnu 1943. Istra je postala subjekt, a Istrani gospodari svoje zemlje, napomenuo je Valić. On je jedini od govornika jesno precizirao tko je stajao na čelu općenarodnog ustanka od prije 62 godine. - Komunistička partija je povela narod u borbu, a istaknut doprinos u tome imali su i talijanski komunisti, poručio je Valić. Pozdravivši donošenje Saborske deklaracije o antifašizmu, Valić se upitao što je s pravima antifašističkih boraca.

Osvrnuvši se na po tko zna koji put aktualiziran granični spor sa Slovenijom, Peruško se založio za međunarodnu arbitražu na moru, dok je za kopnenu granicu kazao kako tu nema nikakvih prijepora. On i Valić su ocijenili nepotrebnim, pa čak i štetnim stvaranje tenzije između dvije države oko granice. Peruško i Valić založili su se za pravno sankcioniranje pretvorbenog kriminala, smatrajući da pljačka takvih razmjera ne bi smjela otići u zastaru.

N. IVANOVIĆ

Vijenac položen na spomen-ploču rujanskim odlukama

PAZIN - »Pokrajinski NOO za Istru zasjedao je u ovoj zgradi 25. rujna 1943. i donio odluku kojom je potvrdio povijesni čin NOO za Istru od 13. rujna 1943. o priključenju Istre matici zemlji Jugoslaviji«, piše na spomen-ploči koja je 1961. postavljena na zgradi pazinskog kina. Na nju su jučer predsjednik Skupštine Istarske županije Anton Peruško, tajnik UAB-a Pazina Josip Ćus i predsjednik pazinskog vijeća Renato Krulčić položili vijenac. Povod svečanosti je Dan Županije, a polaganju su prisustvovali antifašistički borci, gradski vijećnici i članovi pazinskog poglavarstva. Minutom šutnje odali su počast palima za slobodu domovine.

Peruško je ukazao na značaj pazinskih odluka za Istru i Hrvatsku. »Ponosimo se tim slavnim događajima. Tu je utemeljena naša državnost, ovdje je pokazan suživot i naše zajedništvo, a to su tekovine koje njegujemo«, rekao je.