Reprinted from: http://www.glasistre.hr/?e18c7e7cc11ac0f6d4a32f40f8737fcc,TS,1046,,6701,8505,87966

Ponedjeljak, 9. siječnja 2006.

ŽMINJSKI ARHITEKT BRANKO ORBANIĆ, POTICATELJ OČUVANJA GRADITELJSKE BAŠTINE

Obnovom spomenika kulture do revitalizacije starih obrta i materijala

Orbanić je vlasnik žminjske tvrtke Kapitel, koja se bavi obnovom, revitalizacijom i rekonstrukcijom istarskih spomenika kulture i graditeljske baštine • Manufakturnom proizvodnjom revitalizirana je upotreba živog vapna u graditeljstvu • Naziv prave ambijentalne atrakcije može ponijeti Orbanićev osobni »gušt«, ruralna kuća za odmor »Arbalovija« u selu Dončići kraj Kanfanara

»Jedno dobro nikad se ne smije napraviti na teret drugoga, odnosno autentična arhitektura jednog mjesta podrediti sadržaju ili ideji arhitekta«. To je misao vodilja žminjskog arhitekta Branka Orbanića, poznatog po ljubavi prema istarskoj graditeljskoj baštini. Vlasnik je tvrtke Kapitel, koja se prvenstveno bavi obnovom, revitalizacijom i rekonstrukcijom spomenika kulture i graditeljske baštine na području Istre, ali i šire.

Branko Orbanić ispred svoje japlenic

- Prije petnaestak godina pokrenuli smo obiteljsku firmu, koja se 2000. godine opredijelila samo za ovu vrstu djelatnosti, čiji su investitori prvenstveno resorno ministarstvo, Županija i općine, rekao je Orbanić. U prilog reputaciji tvrtke svakako može ići popis od čak 120 objekata kulturne baštine na kojima su izvodili radove. Kapitel se ne bavi samo revitalizacijom spomenika kulture, već i nekadašnjih obrta i proizvodnje starih materijala. Orbanić je u praksi pokrenuo ideju primjene i proizvodnje materijala i sirovina kao što su kamene škrile, vapno i razni pigmenti. Iz ove se »matice« osamostalilo nekoliko obrta koji su radom na tom specifičnom području usvojili nova znanja. Daljnji razvoj svoje firme žminjski arhitekt vidi u edukaciji i nadzoru radova koje će izvoditi njihovi partneri, a oni će im biti logistika, odnosno know-how.

Terenski obilazak najzanimljivijih punktova počeli smo s »bazom«, kako je naziva Orbanić. Nedaleko od Žminja prije dvije godine pokrenuo je proizvodnju vapna u tradicionalnoj japlenici.

- Za dobivanje kvalitetnog vapna treba koristiti probrani materijal, koji sadrži više od 95 posto kalcijevog karbonata. Potom šest do sedam dana, ovisno o količini kamena, treba ložiti isključivo drvenu građu, naveo je Orbanić. Pravilno gašenje i spremanje vapna sljedeći su preduvjeti za kvalitetan proizvod. U suradnji s bečkom tvrtkom Team Weisenbach Orbanić je uz pomoć svoje manufakturne proizvodnje revitalizirao upotrebu živog vapna u graditeljstvu. Osim osnovne sirovine proizvodi se i hidraulično te restauratorsko vapno.

Proizvodnja zemljanih pigmenata i onih od ugljena vinove loze također su jedan od načina za revitalizaciju tradicije. Koriste se prije svega u obnovama fasada, a nastaju zamućenjem zemlje u vodi, od čega se potom odabire najfinija otopina čijim se isušivanjem dobiva fini prah. Budući da je Kapitel obnovio 22 objekta pokrivena kamenim škrilama, a sve je teže naći rabljeni materijal, oštrenje i klesanje škrila također spada u djelatnosti firme.

Radovima na crkvi Sv. Foške u Batvačima podignuti su kriteriji obnove spomenika kultur

Ambijentalna atrakcija u Dončićim

Do 'trtoje' revitalizacijom proizvodnje šegal

Višegodišnji trud poklonjen je obnovi starog Dvigrada.

- Cilj je bio konzervacija ruševine, a za ovaj smo projekt napravili poseban logo, kazuje Orbanić. Njime poručuju da nema smisla obnoviti Dvigrad kakav je nekad bio, već treba konačnu rekonstrukciju grada kroz priču dočarati u glavama. Tada bi Dvigrad predstavljao pogon tehnike očuvanja baštine, bio bi u funkciji edukacije i kroz svoje sadržaje sam sebe financirao.

Kuća u Kanfanaru uređena po Orbanićevim principim

Starinski detalji odišu romantičnom atmosfero

Radovi na ovoj znamenitosti Kanfanarštine traju od 1999. godine, a odonda se grad itekako promijenio. Dijelom je uklonjeno raslinje, maknuta nasuta zemlja, vapnom konzervirana najugroženija kula, riješen zid koji je prijetio urušavanjem, kao i velik dio crkve Svete Sofije. Grad napušten zbog kuge polako otkriva svoj nekadašnji izgled.

Čudesnu povezanost starog Dvigrada i kanfanarske župne crkve Sv. Silvestra Orbanić navodi kao jednu od čarolija ovog posla. Naime, Kapitel je obnovio pod u kanfanarskoj crkvi, a ispod dosadašnjeg betonskog poda pronađena su 23 groba obitelji iz Dvigrada.

Stručnjacima Kapitela pomažu i znanstvenici s berlinskog sveučilišta, te oni francuski, talijanski i švicarski, i to u domeni arheologije, što je važno u obnovi kulturnih spomenika.

Naslov prave ambijentalne atrakcije može ponijeti Orbanićev privatni »gušt«, ruralna kuća za odmor »Arbalovija« u selu Dončići, na južnoj strani Žminjštine. Obnovom starog objekta i pratećih gospodarskih zgrada nastala su tri apartmana s ukupno 23 postelje. Naziv je kuća dobila po aromatičnoj biljci koju su žene nekad nosile umjesto dezodoransa. Orbanić ističe da je obnova trajala godinu dana, a prva se sezona pokazala više nego uspješnom. Od 15. svibnja do 10. listopada ugostili su 128 uglavnom njemačkih gostiju i ostvarili više od 1.300 noćenja. Rezervacijama su već »pokrili« dio iduće sezone.

Interijer 'Arbalovije

Zemljani pigmenti daju fasadi autentičan izgle

Ono što upada u oči su zemljane boje, upotreba vapna, namještaj izrađen od starih prozorskih okana ili građevinskih dasaka. Za isticanje starine namještaj je tretiran posebnim metodama, a velike zasluge po tom pitanju idu i Arsenu Pletencu, dekorativnom slikaru i dizajneru interijera, koji i na drugim projektima usko surađuje s arhitektom Orbanićem. U prošlost vraćaju i fotografije nekadašnjih stanara stogodišnje kuće, što dodatno doprinosi tradicijskom »štihu«.

Piše Barbara BAN
Snimio Eduard STRENJA

Sve veća potražnja potakla je pokretanje vlastite proizvodnje škril

Obnovljeni kažuni u Batvačim

Revitalizacija kažuna i šegale

U posljednje se vrijeme velika pažnja pridaje očuvanju kažuna i suhozida. Orbaniću je ta tematika dobro poznata, što je vidljivo na obnovljenim kažunima nedaleko od crkve Sv. Foške u Batvačima. Osim same obnove Orbanić podiže i nove građevine, a jedna od njih se može vidjeti u dvorištu obiteljske kuće u susjedstvu kanfanarske osnovne škole.

Tamo će prolaznik također moći zamijetiti i »trtoju« od šegale, već zaboravljene autohtone žitarice. Za uređenje ove nadstrešnice pokrenuta je mala poljoprivredna proizvodnja nedaleko od Pićna.

Kamenolomom do obnove crkve Sv. Marije u Gračišću

Svaki kulturno-povijesni spomenik ima svoju priču, a to vrijedi i za njegovu obnovu. Orbanić nam je ispričao da je za radove na crkvi Sv. Marije na gračaškoj placi otvoren nekadašnji kamenolom nedaleko od mjesta iz kojeg se davno dobivala kamena građa za izgradnju tog mjesta. Nakon obnove crkve kamenolom je saniran, a okoliš vraćen u prvobitno stanje.

Pomodarsko fugiranje

Uz objašnjenje kako koristiti vapno u graditeljstvu, Orbanić je naglasio da je fugiranje stvar pomodarstva i da se u tradicionalnom graditeljstvu nije prakticiralo.

- Vapnena vanjska žbuka je pod utjecajem vremenskih prilika propadala pa se na objektima nakon određenog broja godina pokazao kameni zid, što ne znači da je on izvorno bio takav, rekao je Orbanić.

Main Menu