Source: http://www.nacional.hr/htm/236010.hr.htm

Dragan Ðurić razgovarao je s ministrom Ivanom Jakovčićem Snimio: Tomislav Čuveljak

Strategija za približavanje Europi

Da bi Hrvatska ušla u Europsku uniju, sve bi stranke trebale potpisati 'Pakt za Europu': To je jedini način da se Hrvatska odvoji od političkog Balkana

Umjesto dosadašnjih emocionalnih rasprava u Saboru, koje se vode oko uvjeta koje meðunarodna zajednica postavlja Hrvatskoj, Ivan Jakovčić, ministar za europske integracije u Račanovoj vladi, pozvao je cjelokupnu opoziciju na potpisivanje "Pakta za Europu". Prema tom njegovu prijedlogu sve bi parlamentarne stranke konsenzusom trebale prihvatiti da ne polemiziraju s Europom jer je to jedini način, kako tvrdi, da se Hrvatska odlijepi od Miloševića i "političkog Balkana".

NACIONAL: Trinaestog lipnja počinju ozbiljni pregovori izmeðu Zagreba i Bruxellesa o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Što će se tada dogoditi?

   Toga dana otvara se proces formalnog približavanja Hrvatske EU. Dakle, sve što je dosad učinjeno, bilo je samo zagrijavanje. A 13. lipnja prihvatit će se studija koja potvrðuje da je Hrvatska sposobna pristupiti pregovorima o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju EU, za koji vjerujem da će biti usvojen najkasnije u prvoj polovici sljedeće godine. Nakon potpisivanja tog sporazuma Hrvatskoj će biti otvoren put u punopravno članstvo EU. Naravno, to neće ići bez višegodišnjih mukotrpnih pregovora, ali taj put čeka sve zemlje koje žele pristupiti EU.

NACIONAL: Poljska očekuje da će u EU ući 2003. Hoće li i Hrvatska tada postati njena punopravna članica?

   Činjenica je da Poljska, uz Sloveniju, Češku, Maðarsku i Estoniju, pripada zemljama iz prvog kruga za priključenje EU. Meðutim, ni te zemlje više nisu u istoj situaciji kao što su bile još prije nekoliko mjeseci. Očito je da je došlo do procesa usporavanja ulaska u EU. To nije samo posljedica mnogobrojnih problema u zemljama kandidatima, nego problemi postoje u samoj EU koja nije do kraja razvila strategiju primanja novih članica.

  Takoðer, nije riječ samo o financijskim razlozima koji usporavaju proces nego postoje i problemi u načinu funkcioniranja EU i načinu donošenja odluka. Broj punopravnih članica EU popeo bi se na 20, a to zahtijeva potpuno novi mehanizam odlučivanja koji Europa još nije razradila. Očekuje se da bi se to moglo utvrditi tek potkraj godine na Meðuvladinoj konferenciji, koja će se održati u Nici. Isto tako, u samoj europskoj obitelji postoje članice koje su za ubrzavanje postupka primanja, ali postoje i one koje su za sporiji tempo.

NACIONAL: Kada onda Hrvatska može očekivati da bude primljena u EU?

   Unatoč svemu, očekujem da će zemlje iz prvog kruga doista uspjeti 2003. postati punopravne članice EU. Kao ministar za europske integracije bio bih najsretniji kada bih mogao predvidjeti da će tada ući i Hrvatska. Meðutim, mislim da to nije realno. Veoma je optimistična i procjena da će Hrvatska biti spremna ući u EU 2006. godine. Do tada je potrebno obaviti gospodarsku i zakonodavnu prilagodbu europskim standardima.

NACIONAL: Optimističniji ste od svoje prethodnice Ljerke Mintas-Hodak. Onaje, naime, procijenila da Hrvatska ne može ući u EU prije 2014.

   Nije riječ o optimizmu ili pesimizmu nego o politici koja se nekada vodila i politici koju vodi nova vlada. Hrvatska je očito izgubila deset godina, a ova bi vlada željela nadoknaditi sve u deset mjeseci što je objektivno nemoguće. Mi, doduše, našim sugovornicima iz Europe ponavljamo da je nova vlada uspjela u sto dana nadoknaditi gotovo sve ono što je HDZ, iz političkih razloga, propustio učiniti. 

 Na žalost, HDZ je vodio politiku udaljavanja Hrvatske od EU, a njegov je temeljni interes bio da u cijelosti opljačka graðane u čemu je gotovo i uspio. Gospodarstvo i standard hrvatskih graðana u očajnom su stanju, a HDZ-ov kriminal sve više izlazi na površinu. Uvjeren sam da će graðani znati cijeniti napore Vlade u razotkrivanju kriminala, stabilizaciji gospodarskih prilika, kao i u onome što činimo u odnosu prema NATO paktu i EU.

NACIONAL: HDZ dosad nije pljeskao nijednom vašem potezu, pa tako ni nastojanju da se Hrvatska približi EU.

   Činjenica je da je opozicija dosad reagirala burno. Budući da je njihov posao da nam zagorčavaju život, ne zamjeram im na tome. Zamjeram im, meðutim, što i dalje vode antieuropsku politiku, a to, zapravo, znači zadržavanje Hrvatske uz Miloševićev režim na Balkanu. Maske su u cijelosti pale. Gospoda koja su se protivila svakom potezu Vlade, u stvari rade na tome da Hrvatsku zadrže uz Miloševića. Tuðman i Milošević bili su politički blizanci, a nova vlada nema namjeru nastaviti tu politiku. To je prošlo vrijeme. Ova vlada želi Hrvatsku uključiti u europsku obitelj i odvojiti je od onoga što se zove političkim Balkanom.

Regionalna sudbina

   Kada je o EU riječ, za Hrvatsku je već važna činjenica što je 80 posto hrvatskog gospodarstva vezano na to tržište. Nadalje, za taj su prostor vezani i naši znanstvenici, kultura, zdravstvo, sport, mediji. Sve se to može na bolji način povezati kada ste član europske obitelji.

   Ne samo da tako postajemo ravnopravni partneri u svim područjima života, nego će ukupni standard postati viši. Stoga je cilj mog ministarstva dostići zemlje koje su trenutačno ispred nas, neke i prestići, za što imamo i znanja i potencijala. Osnovna pretpostavka ulaska u EU je sreðeno stanje u gospodarstvu, a onda i bogati graðani.

   Jednostavno, nikome ne može biti u interesu da Hrvatska ostane u istom košu kao i zemlje koje nisu sposobne za demokratske iskorake. Ako je Hrvatska opredijeljena za regionalnu suradnju na jugoistoku Europe, ne znači da se opredijelila i za regionalnu sudbinu. Ne želimo čekati zadnji vagon u jurećem vlaku prema EU, pa Hrvatska za sebe traži individualni pristup.

NACIONAL: Prilikom donošenja Deklaracije o suradnji s Haaškim sudom, usvajanja seta manjinskih zakona, zakonskih dotjerivanju o povratku izbjeglica i prognanika HDZ je optužio Vladu da je zaboravila hrvatska stradanja, da slijepo ispunjava naloge meðunarodne zajednice.

   Da bi uopće počeli pregovore o pridruživanju EU, novu su vladu dočekala četiri temeljna preduvjeta: reguliranje ljudskih i manjinskih prava, pitanje slobode medija, pitanje povratka izbjeglica i pitanje suradnje s Haagom. Krenuli smo žestoko neovisno o tome kako će se opozicija prema tome postaviti. Bili smo svjesni da oni ionako nisu bili za suradnju s Europom.
   Odmah smo rekli da će naši odnosi s Haagom biti transparetni i da ćemo našim ljudima za potrebe njihove obrane staviti na raspolaganje sve potrebne dokumente. Obećali smo da ćemo sprovesti ono što je HDZ donio kao Ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom, što i činimo. Donijeli smo i tri zakona o manjinama, kao i zakone koji reguliraju pravo na povratak. Desnicu upozoravam da smo to učinili kako bismo se odlijepili od njihova "prijatelja" Miloševića, kojim su oni kao i Tuðman, očito zaslijepljeni.

Poziv opoziciji

NACIONAL: Znači li to da ćete i ubuduće ignorirati HDZ?

   Ne. Štoviše, želim lansirati jednu posve novu ideju, koja nije nepoznata većini tranzicijskih zemalja. Predložit ću svim strankama u Saboru da potpišu "Pakt za Europu", zapravo, sporazum u kojem bi se obvezale na konsenzus oko svih tema koje su nam važne za užurbano približavanje Europi. Uvjeren sam da bi takvim sporazumom Hrvatska dobila na svom značaju u EU. Iako kolege iz opozicije mogu misliti da im to ne bi koristilo, dugoročno bi to bilo od iznimnog značaja za zemlju, a onda i njih.

   Pozivam kolege iz HDZ-a, DC-a, HSP-a i HKDU-a da postanu zaista domoljubi, potpišu takav sporazum i prihvate jedinu alternativu za ovu državu. To je Europa, a ne Milošević. Sličan pakt već postoji u Sloveniji. Iako Slovenija ima nestabilnost u ovom trenutku, očito je da su njihovi ljevica, desnica i centar postigli konsenzus kada je riječ o europskim pitanjima. Slično je i u drugim tranzicijskim zemljama. Tamo gdje nema potpisanog sporazuma, postoji prešutni dogovor da se na zahtjeve Europe odgovara jednoglasno - svi su oni, od ljevice do desnice, za Europu i to ne dovode u pitanje.

NACIONAL: U tom je smislu već pokušao nešto poduzeti novi predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, ali nije naišao na potporu HDZ-ovih zastupnika.

   Novi predsjednik HDZ-a Sanader još može donijeti novi vjetar. U svakom slučaju, on bi mogao biti osoba koja će opoziciji dati takav novi ton. To bi bilo krisno ne samo za HDZ, nego i za Ðapićev HSP, koliko god to u ovom trenutku izgledalo kontradiktorno. Uostalom, ekstremna desnica postoji u svakoj europskoj zemlji, pa ne vidim zašto i Ðapiću ne bi bilo interesu pokazati da djeluje unutar Europe, a ne izvan nje.

NACIONAL: Tvrdite da je HDZ bio protiv približivanja Hrvatske EU, jer je htio pljačkati hrvatske graðane. Mislite li da to u Europi nije moguće?

   EU, zasigurno, nije najidealnije mjesto u svemiru, ali je jedini mogući izbor. I u EU ima problema i tamo ima lopovluka, no sigurno ne u mjeri u kojoj je to bilo prisutno u Hrvatskoj. Napokon, u Europi svaki čovjek dobiva šansu da uspije svojim znanjem, a ne zbog svoje političke pripadnosti ili pripadnosti nekoj interesnoj skupini.

Strani kapital

NACIONAL: Što je u dosadašnjim pregovorima Hrvatske s predstavnicima EU postignuto?

   S predstavnicima Europske komisije vodili smo desetak razgovora, a bilo je i bilateralnih razgovora sa zemaljama članicama EU. U svim tim razgovorima pokazano je iznimno zanimanje za zbivanja u Hrvatskoj, kao i veoma pozitivan odnos prema promjenama. Očekujemo da ćemo veoma brzo, u sljedećih nekoliko mjeseci, uspjeti to i materijalizirati kroz programe koje financira Europska komisija.

   Pokazan je interes za restruktuiranje našeg gospodarstva. Bit će pružena konkretna pomoć u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Jedino to može apsorbirati sve veću nezaposlenost u Hrvatskoj. Postoji i ozbiljna namjera za promocijom Hrvatske kod velikih europskih kompanija zbog njihovih izravnih ulaganja. Bez toga je nemoguć oporavak hrvatskog gospodarstva, jer domaćeg kapitala nema.

   U Europi zasigurno ima slobodnog kapitala. Ona je puna novca, a mi trebamo biti dovoljno pametni i ponuditi joj atraktivne programe koje će ona biti spremna financirati. Naravno, taj će kapital u Hrvatsku doći da bi zaradio, no s njima ćemo i mi zraditi i živjeti bolje.

NACIONAL: Priključenje EU podrazumijeva i usklaðivanje pravnog sustava. Vaše ministarstvo čeka ozbiljan i mukotrpan posao u toj pravnoj sferi. Jeste li se za to ekipirali?

   Nismo se u cijelosti osposobili, no užurbano radimo na tome. O kakvom je poslu riječ dovoljno govori podatak da je jedna Austrija prije ulaska u EU morala prilagoditi deset tisuća raznih propisa i zakonskih akata. Mi ćemo morati prevesti stotinjak tisuća raznih stranica, koje su dijelovi europskih dokumenata. Primjerice, u sličnom ministarstvu u Estoniji 60 ljudi radi samo na prevoðenju tih papira.

   Proces implementacije europskih standarda ima svoju logiku i zahtijeva vrijeme. Pred nama je doista ogroman posao, jer ćemo morati apsolvirati 30-ak poglavlja, koje Unija otvara u svojim pregovorima. Za to će biti zaduženi stručnjaci iz pojedinih ministarstava, ali i nevladinih udruga.

NACIONAL: Iako većina tranzicijskih zemalja ima ministra za europske integracije, nemaju i ministarstva nego urede. Zbog ove hrvatske specifičnosti stvorena je napetosti izmeðu Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za europske integracije. Čak se govorilo da ste vi ministru Piculi, u pravom trenutku, namijenili ulogu ministra za prekooceanske zemlje.

   Taj nesporazum trajao je samo dva-tri tjedna, dok nismo ušli u svu problematiku. Osobno cijenim ministra Piculu, jer je veoma brzo pokazao i umješnost i energičnost u voðenju vanjskopolitičkih poslova. Danas odlično suraðujemo. Točno je da je i Ministarstvo za europske integracije djelomice okrenuto prema zemljama EU, kao i tranzicijskim zemljama, ali je u većoj mjeri usmjereno prema unutra. To je i logično ima li se na umu ogroman posao u implementaciji europskih standarda, koji pred njim stoji.

NACIONAL: Joschka Fischer, njemački ministar vanjskih poslova, neslužbeno je pokrenuo inicijativu za utemeljenje europske federacije. Kako komentirate tu ideju?

   Ona se nije prvi put pojavila. Prvi je s njom, takoðer neslužbeno, u javnost izašao Hans Dietrich Gensher, bivši šef njemačke diplomacije. Prije šest godina nju je službeno ponudio i bivši njemački kancelar Helmut Kohl. I sada, kada je nudi Joschka Fischer, ona nije naišla na bezrezervno prihvaćanje, ali ja u nju vjerujem.

   Uvjeren sam da će Europa, prije ili kasnije, imati svoj ustav. Vrlo brzo će uspostaviti četiri karijatide te naše zajedničke domovine - Europu kao najvišu razinu, zatim, njene države, pa regije, a na kraju tog lanca bit će općine. Meðu te četiri administrativne razine bit će podijeljene ovlasti, kao i raspolaganje financijama.

   Za mene je posve logičan slijed dogaðaja da će Europa funkcionirati i kao federacija država i regija. Mnogi su i Schumannove ideje smatrali promašenima, a danas imamo EU, jedinstveno tržište, zajednički valutu, zajedničku obrambenu i vanjsku politiku. Moderne tehnologije, Internet koji ruši sve komunikacijske granice, utjecat će na brzinu političkih odluka. Tu su i novi načini razmišljanja, koji ruše sve dosadašnje standarde.

   Ne samo da će Europa biti federalno organizirana, nego će se, kada se usklade interesi Rusije, Kine i Indije u Aziji, a Afrika stabilizira, za 20-ak godina početi postavljati temelji svjetske vlade. Trenutačno se kod nas vode rasprave može li se nekoliko Srba više ili manje vratiti u svoje domove, a ja ne želim biti zarobljenik takve politike. Uvjeren sam da u tome nisam usamljen.

Main Menu