Utorak, 19.7.2005.

RIJEČANIN IGOR M. NEDALEKO KRČKOG MOSTA SNIMIO JEDNOG MRTVOG DUPINA, A DOJAVA O DRUGOM LOŠINJSKOM INSTITUTU »PLAVI SVIJET« DOŠLA IZ BAŠKE

Dupinu se bjelasao trbuh i stršale dvije crne peraje

Plovili smo od Krčkog mosta ka Jadranovu i malo dalje od Črišnjeva u moru smo ugledali dupina kako pluta s trbuhom okrenutim na gore. Imao je rupu na prsima i dva reza na trbuhu. Scenu u kojoj oko dupina pluta njegova utroba nikad više ne bih htio vidjeti, govori Igor M. Jedini pravi odgovor o uzroku smrti može dati autopsija, tvrdi Marin Kirinčić, viši kustos u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci


 RIJEKA – Morski pas viđen u moru ispred Kraljevice, pa ispred Voloskog, pa ispred Opatije, pa eto ga i u pulskom akvatoriju, potom se naglo preobrazio u sabljarku nakon što je panika ispraznila čitavo kupalište u Bakarcu. Slijedi veselje nakon što je snimatelj HTV-a Boris Vehar uspio snimiti morsku medvjedicu nadomak Srakana i na kraju tužne priče o mrtvim dupinima.

Lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet« u subotu poslijepodne zaprimio je dojave o dva mrtva mlada dupina, jednome u moru ispred Jadranova, a drugome u okolici Baške. Ekipe stručnjaka i volontera Instituta, koji brinu o populaciji dupina na području Sjevernoga Jadrana, istog su poslijepodneva našli truplo dupina viđenog i snimljenog u subotu kod Jadranova te izvršili njegovu analizu, dok truplo mladog dupina pred Baškom još nije nađeno.

Svršetak dupina, koji je zakonom zaštićena morska vrsta, nedaleko Krčkog mosta ovjekovječio je digitalnim fotoaparatom Riječanin Igor M. O sebi nije htio reći ama baš ništa, no kako je došlo do toga da snimi mrtvog dupina, bio je voljan pričati, pa čak »Novom listu« ustupiti i fotografije.

Zabluda o luftmadracu

– U subotu, negdje oko 15 sati, s društvom sam plovio od Krčkog mosta ka Jadranovu i negdje malo dalje od Črišnjeva u moru smo ugledali nešto bijelo s crnim. Kako nismo imali dalekozor, u prvi mah smo pomislili da se radi o odbačenom luftmadracu i okrenuli smo barku bliže želeći to, za što smo smatrali da je smeće, izvući i baciti negdje da ne onečišćava more. No, kako smo dolazili bliže, sve smo više shvaćali zabludu, a kad smo se skroz primakli, bili smo užasnuti. Vidjeli smo dupina, otprilike metar i pol dugačkog, kako pluta s trbuhom okrenutim na gore. Bjelasao mu se trbuh i stršale dvije crne peraje. Primaknuvši se skroz, vidjeli smo da dupin ima rupu na prsima i dva reza na trbuhu. Kako nismo znali koga obavijestiti o svemu tome, snimili smo jadnika i potražili objašnjenje od lokalnog stanovništva na Črišnjevu. Tamošnji ljudi pretpostavljaju da je dupina najvjerojatnije pokupila propela od nekakvog glisera te da ga je tako ranjenog dokrajčio harpunom neki ribar da se blago ne muči. Sad, može priča krenuti i suprotnim slijedom, odnosno mogao je najprije naletjeti na harpun, pa se osloboditi i onako ranjen dospjeti pod propelu. Meni je teško o tome bilo što reći, možemo samo nagađati, no scenu u kojoj oko mrtvog dupina pluta njegova utroba nikad više u životu ne bih htio vidjeti, kaže Igor.

Par dupina

Što je bilo s dupinom poslije, ne zna, jer ga oni nisu uspjeli izvaditi iz mora, no nada se da je bar onaj drugi preživio. Naime, domicilno stanovništvo pretpostavlja kako se radi o jednom iz para dupina koji su se u posljednje vrijeme mogli često vidjeti u kanalu između kopna i otoka Krka.

O učestalim pojavama morskih vrsta koje inače baš i nisu tako učestale u ovom dijelu Jadrana popričali smo s Marinom Kirinčićem, višim kustosom u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci. On pak kaže da se o uzroku smrti »dupina iz Jadranova« može samo nagađati, dok jedini pravi odgovor može uslijediti nakon autopsije.

– Sve to o gliseru i harpunu ja bih sveo pod »ribarsku priču«. Mogao je dupin progutati najlon, zadaviti se, a sve te rane koje spominjete mogle su napraviti ribe, račići i ostale morske životinje. Što se pak tiče zaključka o najezdi neuobičajenih morskih vrsta u ovaj dio Jadrana, mislim da se to može poistovjetiti s pričom o najezdi crnih udovica. Kao i kod njih, tako i u morskom svijetu postoji više faktora koji se moraju poklopiti da bi mogli pričati o anomaliji. Primjerice, povećan broj neke životinjske vrste ovisi o više čimbenika: o temperaturi, biološkom ciklusu, smanjenom broju njihovih neprijatelja, povećanom broju onoga čime se hrane i slično. Bez temeljitog istraživanja o svemu tomu možemo samo nagađati, kaže Kirinčić.

Struka se ne uzbuđuje

Pojavu morske medvjedice također ne smatra nečim tako čudnim kako je to u medijima prikazano, jer, kaže da je ona čitavo vrijeme u Jadranu, pa tako dođe i u sjeverni. Nije uobičajeni stanovnik ovog dijela Jadrana, ali, pretpostavlja Kirinčić, došla je za nekim brodom, a kako je došla, tako će i otići natrag u južni Jadran gdje joj je prirodno stanište i sklonište.

Sve u svemu, struka se ne uzbuđuje i ne smatra sve te dojave o morskim psima, sabljarkama i dupinima ničim čudnim, niti dosad neviđenim. Uostalom, kažu – ako u Jadranu živi 10 tisuća morskih pasa, kakvo je čudo da se s vremena na vrijeme pokoji i ukaže naciji. Ono što mi možemo reći jest – uobičajeno ili ne, ipak prije ukazanja pojačajte oprez.

Slavica MRKIĆ MODRIĆ, Ana RAVNIĆ

 
Senjska policija traži truplo

    Ekipa »Plavoga svijeta« zasad neće ići u potragu za dupinom viđenim u moru ispred Baške jer trenutno šire područje pretražuje senjska policija.

    – Čekamo da policija nađe truplo, nakon čega će nas obavijestiti i potom izlazimo na teren. Radi o vrlo prostranom području, a traga se za dupinom veličine možda dva metra te bi našim ekipama bilo teško išta naći. S obzirom da trenutno puše južni vjetar, pretpostavlja se da bi se truplo trebalo nalaziti sjevernije od Baške, zaključio je stručnjak za zaštićena morska područja Peter Mackleworth.

    Projekt »Spašavanje posljednjih jadranskih dupina«

    Kako se dupini ne bi istrijebili, pokrenut je projekt »Spašavanje posljednjih jadranskih dupina«. Projekt je pokrenuo Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i njemačko Društvo za spas dupina, koje je doniralo veći dio istraživačke opreme. U dosadašnjim istraživanjima dupina u hrvatskom dijelu Jadranskog mora utvrdilo se da je danas jedini stalni stanovnik hrvatskog dijela Jadranskog mora dobri dupin, a nekada je bio i obični dupin. Ostale vrste kitova samo ponekad zalutaju u Jadran.

    Utvrđeno je da u zimskom periodu na 31.660 km2 hrvatskog dijela Jadrana živi 218 dobrih dupina u 40 jata. U tom periodu ima 10 posto mladunčadi, a ni jedan dupin nije bio na otvorenom moru više od 5 kilometara udaljen od vanjskih otoka.

    Životinje su namjerno sakaćene?

    O stradanjima dupina razgovarali smo s istraživačem Jadranskog projekta dupin, Peterom Mackleworthom, koji je uvjeren da je riječ o namjernom sakaćenju i ubijanju životinja.

    – Dupin viđen kod Jadranova i Črišnjeva je analiziran te je utvrđeno da ima dva reza na donjem dijelu trupa i dva na području donjeg trbuha, oko genitalija. Čini se da je riječ o ubodnim ranama, a krv u plućima ukazuje na to da je dupin bio živ kada su mu one nanesene. Ni u kojem slučaju ne može biti riječ o ozljedama od propelera jer su rane duboke i s trbušne strane, kazao je Mackelworth, stručnjak »Plavog svijeta«.

    O drugom dupinu, viđenom u moru ispred Baške, u »Plavome svijetu«, međutim, nemaju mnogo informacija.

    – Ispred kampa u Baški dupina su vidjeli francuski turisti koji tvrde da je riječ o mladom dupinu probodenom nekom vrstom harpuna. Iako nismo uspjeli doći do trupla, ne vjerujemo da je riječ o istom dupinu jer je prijava s područja Baške stigla tri sata prije one iz Jadranova, a udaljenost između dva mjesta prevelika je da bi se dupin u tako kratkom vremenu pojavio na obje lokacije. Usto, u subotu nije bilo ni vjetra, pa je zaista nemoguće da se truplo premještalo takvom brzinom. Prema riječima ljudi koji su nam se javili iz Baške, mladi dupin je u trenutku dojave bio još živ, ali teško ranjen.

Main Menu