Reprinted from: http://www.vecernji-list.hr/2002/01/02/Pages/apoksiom.html
 OTKRIĆA 
31.12.2001 i 1.1.2002.

HRVATSKI STRUČNJACI NA TRAGU ODGOVORA TKO JE AUTOR SENZACIONALNOG KIPA IZRONJENOG U LOŠINJSKOM PODMORJU

Apoksiomen je djelo grčkog kipara Lizipa
* Naš Apoksio-men je svjetska senzacija jer je na cijelome Meditera-nu nađeno samo šest sličnih kipova

Jedinstveni nalaz brončanoga kipa u lošinjskom akvatoriju prije dvije i pol godine svakim danom pokazuje kako je spektakularna akcija izronjavanja statue - koju je vodilo Ministarstvo kulture i ronioci specijalne policije MUP-a - kao i svi dosadašnji restauratorski radovi dala za pravo hrvatskim stručnjacima kad su govorili kako će ovo biti jedinstven događaj za našu kulturu. Naime nikad ranije kod nas nije nađen ovako reprezentativan "komad", ovako cjelovita skulptura koja je gotovo dvije tisuće godina ležala u moru. Izronjeni kip Apoksiomena, neslužbeno smo čuli od stručnjaka, gotovo sigurno je djelo čuvenoga grčkog kipara Lizipa. 

Naš Apoksiomen je grčki original 
    Koliko je uopće ovakvih velikih brončanih figura na Mediteranu? Ferdinand Meder kaže da je, koliko se zna, na cijelome Mediteranu uopće nađeno šest brončanih figura. Pandan ovom našem Apoksiomenu, najsličniji veličinom, jest figura koja se nalazi u bečkom Kunsthistorisches Museumu. Naša ekipa zajedno s Giulianom Tordijem posjetila je Beč i imamo kontakte s njima. Bečki Apoksiomen bio je pronađen u Efezu u komadima, a u detaljima se razlikuje od našega i sastavljen je od 236 komada. Po analizama koje su stručnjaci dosad napravili - to je rimska kopija, poznata od sredine 19. st. Ono što je za nas posebno zanimljivo jest da su naše analize pokazale da imamo grčki original, a ne rimsku kopiju, bez obzira na to tko je autor kipa. 

Danas je skulptura u rukama stručnjaka Hrvatskoga restauratorskoga zavoda u Zagrebu. Ferdinand Meder, ravnatelj te ustanove, kaže da će čišćenje tijela atlete i učvršćivanje oštećenih dijelova trajati još najmanje godinu i pol dana, a ističe kako taj zahtjevan posao profesionalno obavlja mala domaća ekipa: restaurator Antonio Šerbetić, potom Ivan Fočić, fotodokumentaciju i snimanja provodi Vid Barac, a povijesnoumjentičku Iskra Karniš. Njima se povremeno pridružuje vrsni talijanski stručnjak Giuliano Tordi iz restauratorskoga laboratorija Opificio delle Pietre dure iz Firence, koji boravi po nekoliko mjeseci u Zagrebu i vodi analize. Sretna je okolnost što je on upravo otišao u mirovinu u svojoj firentinskoj ustanovi, tako da može boraviti kod nas. Uz Giuliana Tordija analize materijala radi dr. Mauro Matteini, direktor te ugledne ustanove koju su osnovali Medičejci, a poseban je angažman u restauratorskim zahvatima i dr. Carla Lallija, moliškoga Hrvata. 

Prema riječima Ferdinanda Medera pitanja oko toga tko je autor prekrasnoga muškarca atlete koji stugalom skida ulje i prašinu sa svoga tijela - još će trajati. Daljnja istraživanja u kojem vremenu, s kojim karakteristikama, kome eventualno od nama poznatih grčkih kipara pripada taj kip - to će zasigurno biti pitanja koja ćemo i dalje postavljati i oko kojih će se provoditi daljnje studije i analize. Pravi stručni interes tek dolazi u budućnosti, kaže F. Meder. 

    Na ovom poslu kod nas angažirani su talijanski restauratori stoga što je njihovo reaturatorsko iskustvo golemo upravo na skulpturama izvađenima iz mora, tako da usporedno uz analize u Zagrebu i oni rade svoje, pa se to uspoređuje. Složenost restauratorskog postupka tražila je i osnivanje stručne komisije za skulpturu, kojoj predsjeda Miljenko Domijan, glavni državni konzervator, dr. Ante Rendić Miočević iz Arheološkoga muzeja, stručnjak za antičku skulpturu dr. Nanad Cambi iz Splita, arheolog dr. Mario Jurišić te dr. Igor Fisković kao povjesničar umjetnosti.

Piše DOROTEA JENDRIĆ  

Kip oštećen još u 1. st. prije Krista 
    Zanimljivo je kakvi sve detalji presudno upućuju na vrijeme nastanka skulpture. Ferdinand Meder navodi kako je to originalni grčki kip otprilike iz 4. st. prije Krista. Uz analize bronce, uz moguće datacije vezan je i zanimljiv detalj. Unutar brončanog tijela nađen je naime biološki materijal koji upućuje da je bila oštećena već u 1. st. i bila odložena ne nekom mjestu gdje su se bili ugnijezdili miševi unutar statue i unijeli grančice, koštice. Analizom tog biološkog materijala koja je provedena u SAD (C 14) pokazalo se da su ti uneseni ostaci iz 1. st. prije Krista, što bi moglo značiti da je već onda bila odbačena i da je eventualno bila oštećena. 

Copyright © Večernji List

Main Menu