[From
istrapedia.com.]
Barbana, abitato e comune omonimo
nella parte meridionale dell'Istria orientale, 28 km a nord est da
Pola, sopra la valle del fiume Arsa (45°4′N; 14°1′E; alt. 229 m.);
228 abitanti (2001). L'economia si basa sull'agricoltura (grano,
vite) e zootecnia. Sulla strada statale Pola - Albona - Fiume (D21).
L'abitato medievale fortificato viene menzionato dal 740. Il
castello e il comune (comun), con il proprio castellano
Pribislavo, dopo la rivolta del 1199, giurano fedeltà al podestà di
Pola.
Era il luogo di frequenti scontri tra
il patriarca d'Aquileia, i conti di Gorizia, Venezia e gli Asburgo.
Nel corso della guerra tra Massimiliano d'Asburgo e la Serenissima
(la lega di Cambrais), nel 1516, Barbana tramite i propri prefetti
Š. Viškovića e M. Vinodolac, viene messa sotto la protezione di
Venezia. Dal 1536 è nel possesso della famiglia patrizia dei
Loredan, che lo tiene fino all'abolizione dei diritti feudali
(1869). Gli Uscocchi l'hanno saccheggiata nel 1610 e nel 1612. La
tradizione glagolitica dimostra decisamente le caratteristiche
etniche croate (i graffiti, le iscrizioni, la liturgia,
l'istituzione del prefetto, → Delimitazione istriana), anche se
verso la fine del dominio della Serenissima cominciano a
manifestarsi i processi d'assimilazione sotto l'influsso della
lingua e cultura italiana. Il centro dell'abitato era formato dal
castello, la cui parte nord è stata riadattata nel 1700, nella
grande chiesa di San Nicolò a una navata. Nella chiesa vi sono
cinque altari in stile barocco in marmo, come le pitture dei maestri
delle scuole veneziane dal XVI al XVIII sec., la custodia in pietra
in stile gotico del XV sec., il plastico in legno in stile barocco
(XVIII sec.). Il campanile (25 m) è stato costruito sulla torre
medievale. La parte est del castello è stata restaurata nel 1607 in
palazzo Loredan, con il loggiato al primo piano. Le due porte della
città sono state costruite nel XVIII sec.: la Porta Grande (1718),
che s'apre verso la piazza principale, e la Porta Piccola (1720),
verso la quale conduce la strada con l'edificio del palazzo comunale
con la torre con l'orologio (1555, è stata distrutta nell'incendio
del 1944, e restaurata dopo il 1945). Di fronte alla Porta Grande si
trova la chiesa della confraternita San Antonio Abate; in stile
gotico, sulle pareti e sull'arco a sesto acuto vi sono pitture degli
inizi del XV sec. Nella chiesa di San Giacomo vi sono affreschi
dalla metà del XV sec. con la rappresentazione della legenda di San
Giacomo, l'unico ciclo di questo tipo conservato in Istria.
Nell'abitato vi è una casa in stile classicista di P. M. Stancovich
del 1838. Barbana è un luogo di aspetto medievale, la cui attrattiva
sono i beni culturali e la giostra di Barbana, il torneo dei
cavalieri che per la prima volta è stato menzionato nel 1696, ed è
stato rinovato nel 1976. Avviene regolarmente nella seconda metà
d'agosto. La rassegna del folclore (in agosto). I dintorni sono
adatti per il turismo venario e l'equitazione.
Barban, naselje i istoimena općina u juž.
dijelu ist. Istre, 28km sjeveroistočno od Pule, iznad doline rijeke
Raše (45°4′N; 14°1′E; 229 m. nadm. vis.); 228 st. (2001).
Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (žito, vinova loza) i
stočarstvu. Na državnoj je prometnici Pula–Labin–Rijeka (D 21).
Srednjovj. utvrđeno naselje spominje se od 740. Kaštel i komun,
sa svojim kaštelanom Pribislavom, nakon pobune obećavaju 1199.
pokornost podestatu Pule. Često poprište okršaja akvilejskog
patrijarha, grofova Goričkih, Mlečana, Habsburgovaca. U ratu
Maksimilijana Habsburškog i Venecije (Cambraiska liga) B. se 1516.
preko svojih župana Š. Viškovića i M. Vinodolca stavlja pod mlet.
zaštitu. Od 1536. u posjedu je patricijskog roda Loredan, koji ga
drži do ukinuća feud. prava (1869). Uskoci su ga opustošili 1610. i
1612. Živa glagolj. tradicija (grafiti, natpisi, liturgija, ustanova
župana, Istarski razvod) pokazuje izrazito hrv. etničko obilježje,
premda se potkraj mlet. vladavine pojavljuju asimilacijski procesi
pod utjecajem tal. jezika i kulture.
Središte naselja činio je kaštel, sjev. dio kojega je 1700.
preuređen u veliku jednobrodnu crkvu sv. Nikole. U crkvi ima pet
baroknih mramornih oltara, na kojima su slike majstora venecijanskih
radionica iz XVI–XVIII.st., gotička kamena kustodija iz XV.st.,
barokna drvena plastika (XVIII.st.). Zvonik (25m) je nadograđen na
srednjovj. kulu. Ist. dio kaštela preuređen je 1606. u palaču
Loredan s trijemom u prvom katu. Dvoja gradska vrata izgrađena su u
XVIII.st.: Vela vrata (1718), koja vode na glavni trg, i Mala vrata
(1720), do kojih vodi ulica sa zgradom općinske vijećnice i s
tornjem za sat (1555., izgorjela je 1944., obnovljena nakon 1945).
Pred Velim vratima nalazi se bratovštinska crkva sv. Antuna Opata;
pučka gotika, na zidovima i šiljastom svodu slikarije su iz početka
XV. st. U crkvi sv. Jakova postoje freske iz sred. XV.st. s prikazom
legende sv. Jakova, jedinim takvim ciklusom očuvanim u nas. U
naselju je klasicistička kuća P. M. Stancovicha iz 1838. B. je
mjesto srednjovj. izgleda, atraktivno zbog kulturne baštine i trke
na prstenac, viteške igre koja se prvi put spominje 1696., a
obnovljena je 1976. Natjecanje se održava u drugoj pol. kolovoza.
Redovito se održava i smotra folklora (u kolovozu). Okolica je
pogodna za lovni turizam te jahački sport.
LIT.:
-
B. Vučetić, Knjiga terminacija feudalne jurisdikcije
Barban-Rakalj (1576–1743), Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci II,
Rijeka 1954;
-
A. Mohorovičić, Problem tipološke klasifikacije objekata
srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera,
Ljetopis JAZU, 1957, 62;
-
D. Klen, »Barbanski statut« u odnosu na ranija pravna vrela
Barbana i Raklja, Anali Jadranskog instituta JAZU, Zagreb 1961;
-
B. Fučić, Istarske freske, Zagreb 1963; D. Klen, Arhivske
vijesti o nekim kulturnim spomenicima Barbana i Raklja, Bulletin
JAZU, 1964, 3;
-
S. Bertoša, Iz crkvene prošlosti Barbana (16. – 19.stoljeće),
Croatica Christiana periodica, 2004, 53.
Đ. Fabjanović
Tratto da / izvor:
- Text - http://www.istrapedia.hr/ita/164/barbana/istra-a-z//
& http://www.istrapedia.hr/hrv/164/barbana/istra-a-z/
- Image -
The Yugoslav Coast, Guide and Atlas, Jugoslavenski Leksikografski
Zavod, Zagreb (1972)
|